Parlamentarni izbori u Hrvatskoj trebali su biti natjecanje stranaka za političku većinu u Saboru, a prerasli su u borbu pojedinaca za vlast nad državom. Tko će biti predsjednik buduće vlade postalo je daleko važnije pitanje od toga tko će ostati na čelu države, a pogotovo tko će voditi Sabor. Došlo je do drastičnih promjena u strukturi i u odnosima moći najvažnijih državnih institucija: predsjednik Republike, izravno izabran od naroda, prvo je razvlašten, a onda isključen i iz državnih poslova iz vlastite nadležnosti; druga institucija po važnosti, Hrvatski sabor, gurnuta je u sjenu kao glasačka služba Vlade; dotle je Vlada izrasla u najmoćniju instituciju cjelokupne vlasti koja vedri i oblači u državi. U Plenkovićevu mandatu Vlada je pojela ostatak vlasti pa ne čudi da izbori za 151 zastupničko mjesto u Saboru podsjećaju na burzu koja skuplja dionice za dvije najmoćnije kompanije u zemlji. Jedna će imenovati budućeg predsjednika vlade.
PROMJENA U ODNOSIMA MOĆI
Otvori KEKS Pay
