Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ukida se opći uspjeh, prva dva razreda osnovnih škola bez brojčanih ocjena

Praktična nastava činit će od 20 do 80 posto ukupne nastave
12. studenoga 2015. u 10:30 13 komentara 11399 prikaza
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL

Nova reformirana škola u Hrvatskoj trebala bi zaživjeti u školskoj 2020./21. godini. Od tada osnovna bi škola trebala trajati devet godina. Više neće biti općeg uspjeha ni u osnovnoj ni u srednjoj školi, a u prva dva razreda neće biti brojčanih ocjena uopće. Uvest će se fleksibilna satnica što znači da će se satnica predmeta definirati na godišnjoj razini, a u kojem će razdoblju odraditi satnicu pojedinog predmeta, odlučivat će njegovi nastavnici i ravnatelji škola. Produljit će se nastavna godina za tjedan ili dva s tim što će se u tim dodatnim danima organizirati projektna nastava.

Nacionalni ispiti

Precizirat će se koja znanja i vještine učenici moraju imati nakon nekog razreda. Uvest će se nacionalni ispiti kojima će se na određenom broju učenika provjeravati pismenost iz različitih područja, jezičnog, prirodoslovno-matematičkog i sl. Gimnazije će doživjeti promjene. Najvažnije je da će se u općim gimnazijama učenici nakon drugog razreda opredjeljivati za module iz tri područja – prirodoslovno-matematičkog, društveno-humanističkog i umjetničkog. Module će izabrati u skladu s onim što će im biti važno za nastavak studija, a još dva sata tjedno imat će da izaberu nešto što žele dodatno učiti. Zanimljivo je da će svaka opća gimnazija moći sama odlučiti hoće li učenicima nuditi sve module ili samo neke i tako se profilirati u prirodoslovnom ili humanističkom smjeru. Ono što je mnogima sada nezamislivo učenici trećeg razreda moći će, ako žele, slušati predmete iz četvrtog razreda. Državna će se matura mijenjati, ali najvjerojatnije tek 2023./24. školske godine.

Strukovne škole imat će od 20 do 80 posto praktične nastave, učenici će u prvom razredu upisati sektor, a tek u trećem svoje zanimanje. Sve to jučer je javnosti predstavio voditelj kurikularne reforme dr. Boris Jokić. Novi kurikulumi u 60 škola, 48 osnovnih i 12 srednjih, eksperimentalno će se uvesti sljedeće 2016./17. školske godine., a u 2017./18. uvest će se u prve, treće, pete i samo za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede te u prve razrede srednjih škola. Tada će se ukinuti brojčane ocjene za prva dva razreda osnovne škole i početi ukidanje općeg uspjeha.

Reforme čvršće od Mosta

– Zamišljeno je da promjene idu postupno – objasnio je Jokić naglašavajući da je reforma nacionalni projekt i da bi ga morala podržati nova vlada.

– Više je usmjeren rastu od Hrvatske raste, domoljubniji je od Domoljubne koalicije, tvrđi od ORaH-a te sigurniji i čvršći od Mosta – kazao je Jokić. Ministar Vedran Mornar zamjera svima koji inzistiraju na rezanju.

– Nas je 300 zaposlenih u Ministarstvu i, ako bi otpustili sto ljudi, uštedjeli bi osam milijuna kuna godišnje što bi zaposlenima u sustavu bilo dovoljno za jednu kavu i to u jeftinijem kafiću – zaključio je.

Voditelj Strategije obrazovanja prof. dr. Neven Budak dodao je da imaju jamstva kako će se s reformom nastaviti bez obzira na to koja politička opcija bude na vlasti.

– Ovo je projekt od nacionalnog interesa, mora se provoditi kroz iduće mandate, a tek za 20 godina znat ćemo jesmo li na pravom putu – kazao je Budak.

>> Sve se mijenja osim hrvatskog, stranog jezika, matematike i etike ili vjeronauka

Osnovna škola trajat će devet godina

2016.-2017.     

U toj školskoj godini novi kurikulumi uvest će se u 48 osnovnih škola i 12 srednjih škola. Iz pet regija odabrat će se po 12 škola.     

2017.-2018.

Novi kurikulumi uvest će se u prve, treće, pete i za biologiju, kemiju i fiziku u sedme razrede OŠ te u prve razrede srednjih škola.     

2020.-2021.

Krenut će potpuno reformirana škola, osnovna škola trajat će devet godina. Ni u osnovnim ni u srednjim školama više neće biti općeg uspjeha.     

A1
BRZINA JE VRLINA
3 razloga zašto je 5G tehnologija bitna za budućnost gaminga
  • Avatar VitoBH
    VitoBH:

    Koji idiotizam od reforme. Trebalo bi provjeriti zdravlje članova zaduženih za ovaj projekt. Kao da im je osnovni zadatak bio uzmi dnevnice i boli me briga. Pod hitno formirati nove timove za kvalitetnu reformu umjesto ove smiljurije.

  • Vlaskoulicanec:

    Kokodakavci na odlasku poslijednjim cinom totalno unistavaju skolstvo kao osnovu buducnosti Hrvatske!

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    zašto pišete 'ministar', kad su sve to bivši ministri, bivši pomoćnici? njihov mandat je završio, oni su sad tehničko osoblje u ministarstvu, po sili zakona. a gledajte, sigurno neće biti ovako kako ste si vi zamislili. mene jako interesira ovo ... prikaži još!vo što se radi, jer taman tih godina bi moje dijete moralo krenuti u školu. a kako sam baš ja bio ona generacija na kojoj su se mijenjali programi, 'moduli', već se jadam da i moje dijete čeka ista sudbina. godište prije mene je imalo jedan program, iza mene drugi, a ja sam išao po nekom hibridu. ono što u ovoj reformi, koja to nije, fali, jest smanjivanje gimnazijskih učenika, i drastično povećavanje strukovnih. ili netko misli da će 40-60% učenika osnovnih ići u gimnaziju, te ići na faks? jemso li mi svjesni da jedan student filozofskog nije frijedan jednog studenta bilo kojeg tehničkog fakulteta, a za njega se troši i baca daelko više novca? njihov domet je zorno prikazan na onoj famoznoj tribini sa Judith Reisman, gdje joj nisu dali ni da u miru izloži svoje poglede, stavove, već su je prekidali i vrijeđali, pokazujući iznimno nisku tolerantnost na tuđa, posebno drugačija, mišljenja. što je fascinantno, s obzirom na fakultet kojeg pohađaju. obična kultura razgovora je njima strani pojam. saslušati drugu stranu, iznijeti svoje argumente u spornim pitanjima, prihvatiti mogućnost da i netko drugi ima glavu kojom razmišlja, a ne da mu služi za razbijati orahe. ukida se opći uspjeh. znači, nema više odlikaša. pa lijepo. po čemu ćemo sad djecu vrednovati, u školi? svi su oni isti. a nemamo svi iste sposobnosti, ni mogućnosti. niti smo isti. tome ni ne smijemo težiti. kako će sad poslodavac, ili neki fakultet, procjenjivati učenika, osobu, sposobnosti koje ima, ili uglavnom nema, za ono mjesto koje je poželio? opći uspjeh daje malo kompletniju sliku od parcijalnih podataka. ali da, u svijetu uskih specijalizacija, ovaj model prolazi. što mene briga kolko si dobar u matematici, ako sviraš flautu, ne? ili što će ti dvojka iz glazbenog, ako si super u fizici i matematici? gubimo širini, a ne dobivamo ništa više u užim specijalnostima.