Svijet bi u drugoj polovici 2026. mogao svjedočiti „izvanrednim ekstremnim vremenskim pojavama”, upozoravaju vodeći klimatski znanstvenici. Nakon rekordnih požara, toplinskih valova i suša u prvim mjesecima godine, stručnjaci smatraju da najgore tek dolazi, piše Daily Mail.
Prema podacima organizacije World Weather Attribution (WWA), u prva četiri mjeseca ove godine požari su uništili oko 150 milijuna hektara zemljišta diljem svijeta, više nego dvostruko u odnosu na prosjek posljednjih godina. Istodobno, temperature mora dosežu rekordne razine, što dodatno pojačava strah od snažnog klimatskog poremećaja poznatog kao El Nino. Riječ je o prirodnom klimatskom ciklusu koji se izmjenjuje svakih nekoliko godina, no znanstvenici upozoravaju da danas djeluje u potpuno drukčijim okolnostima nego prije. Globalno zatopljenje, uzrokovano ljudskim djelovanjem, podiglo je osnovnu temperaturu planeta, pa El Nino sada može imati mnogo razornije posljedice.
Klimatologinja Friederike Otto s londonskog Imperial Collegea ističe da problem nije samo pojava El Nina, nego činjenica da dolazi u svijetu koji je već ozbiljno zagrijan. Zbog toga stručnjaci očekuju rekordne temperature, ali i jačanje ekstremnih vremenskih pojava poput suša, poplava i oluja. Neka istraživanja već predviđaju da bi 2026. mogla postati najtoplija godina otkad postoje mjerenja, čak toplija i od rekordne 2024. godine. Znanstvenici upozoravaju da čovječanstvo nikada nije doživjelo snažan El Nino u uvjetima ovako visokih globalnih temperatura.Najveća zabrinutost odnosi se na opasnost od velikih šumskih požara. Ove godine već su zabilježene ekstremne vrućine koje bi, prema stručnjacima, bez klimatskih promjena bile gotovo nemoguće. U SAD-u su pojedine savezne države imale najtopliju zimu u povijesti mjerenja, dok su dijelovi Indije dosegnuli temperature od čak 46 stupnjeva Celzija. Posljedice su već vidljive. U Južnoj Americi golemi požari haraju Čileom i Argentinom, dok su velike vatrene stihije izbile i u američkim saveznim državama Nebraski, Floridi i Georgiji. U Aziji su tisuće ljudi morale napustiti domove zbog požara u Japanu, gdje su se vatrogasci danima borili s vatrenom frontom. Posebno su ugrožene regije poput Amazone, Oceanije i jugoistočne Azije. Stručnjaci upozoravaju da bi sušniji i topliji uvjeti mogli izazvati požare čak i u područjima koja su inače vlažna i rijetko gore.
No opasnost ne dolazi samo od vatre. El Nino često donosi sušna razdoblja u Europi, Australiji i južnoj Africi, ali topliji zrak istodobno zadržava više vlage i energije, što povećava rizik od snažnih oluja i obilnih oborina. Takve nagle promjene između suše i poplava, koje znanstvenici nazivaju „klimatskim bičem”, postaju sve češće. Primjerice, Španjolska je ove godine imala najkišovitiji početak godine nakon razdoblja jedne od najtežih suša u posljednjih više od tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju da će upravo ovakvi nagli i ekstremni vremenski preokreti predstavljati jedan od najvećih izazova za države i društva u godinama koje dolaze.