Zloćudne bolesti i dalje predstavljaju jedno od najvećih javnozdravstvenih opterećenja u zemlji, potvrđuju podaci najnovijeg izvještaja Registra za rak kojeg je HZJZ predstavio u povodu Svjetskog dana borbe protiv raka. Tijekom 2023. godine zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka (bez nemelanomskog raka kože), pri čemu je više od dvije trećine oboljelih bilo starije od 65 godina, što jasno odražava snažan utjecaj starenja stanovništva na ukupni teret raka, dok su od novotvorina u 2024. godini umrle 13 434 osobe. Podaci također pokazuju porast petogodišnjeg preživljenja od mnogih vrsta raka, kao i značajan porast broja osoba koje žive nakon postavljene dijagnoze raka koji se približava brojci od 190 000 osoba u Hrvatskoj.
-Trenutno 187 tisuća osoba u Hrvatskoj kojima je nekad u životu dijagnosticiran rak. Dobre su vijesti što mortalitet pada, a preživljenje raste. U zadnjih pet godina preživljenje je poraslo na 59 posto u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje kada je iznosilo 54 posto, što znači da u Hrvatskoj sve više ljudi kojima je na vrijeme dijagnosticiran rak i na vrijeme obavljena terapija. Zato su važni primarni preventivni pregledi i odgovornost svakog pojedinca za svoje zdravlje kroz mjere koje se odnose na pravilnu prehranu, sprečavanje debljine, tjelesnu aktivnost, nepušenje i umjereno korištenje alkohola - rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Podaci Registra za rak jasno pokazuju da rak nije samo zdravstveni, već i demografski i društveni izazov, jer starenje stanovništva znači da će, bez dodatnih i ciljanih intervencija u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti, broj oboljelih od raka nastaviti rasti, naglasio je voditelj Registra za rak iprof. Mario Šekerija.
Među 26.736 novih slučajeva raka (bez ne-melanomskog raka kože) zabilježenih 2023. godine, 53% dijagnosticirano je kod muškaraca, a 47 % kod žena. U 2024. godini zloćudne bolesti ostaju drugi najčešći uzrok smrti s 26% svih smrti (iza bolesti srčano-žilnog sustava), a ujedno i vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Među uzrocima smrti od raka najviše se ističu rak pluća (vodeći zloćudni uzrok smrti i u muškaraca i u žena u Hrvatskoj), rak debelog i završnog crijeva, rak gušterače, rak dojke i rak prostate, koji zajedno čine 56% ukupnog mortaliteta od zloćudnih bolesti.
Najčešća novodijagnosticirana sijela raka u muškaraca su rak prostate, rak pluća i rak debelog i završnog crijeva, dok u žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva i rak pluća. Ta sijela čine najveći udio ukupne incidencije raka i ostaju ključni ciljevi preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih intervencija. Analize trendova incidencije i mortaliteta ukazuju na heterogene obrasce među pojedinim sijelima raka i po spolu, s porastom incidencije i padom mortaliteta u mnogim sijelima raka poput raka dojke i raka prostate. Kod raka pluća vidimo jasan pad incidencije i mortaliteta u muškaraca, по nažalost imamo porast i incidencije i mortaliteta u žena pa su ukupni trendovi stabilni. Kod raka debelog i završnog crijeva vidimo pad mortaliteta, uz stabilne ukupne trendove incidencije (još uvijek postoji porast incidencije u žena). Ovi trendovi odražavaju promjene u izloženosti čimbenicima rizika, učinke preventivnih mjera i ranog otkrivanja kao i napredak u liječenju bolesti.
Analize preživljenja od raka upućuju na kontinuirano poboljšanje ishoda liječenja. Petogodišnje čisto preživljenje za sve zloćudne novotvorine (bez ne-melanomskog raka kože) u osoba dijagnosticiranih u razdoblju 2019.-2023, iznosi 59 % (95% interval pouzdanosti: 58,7-59,4), dok je u osoba dijagnosticiranih u razdoblju 2014.-2018. bilo 54,9%, dok je početkom 2000-ih godina iznosiło 44 %. Najviše petogodišnje čisto preživljenje, iznad 90%, bilježi se kod raka štitnjače, testisa i prostate, dok je najniže preživljenje, ispod 10%, zabilježeno kod raka gušterače i raka jednjaka. Kod raka dojke, petogodišnje čisto preživljenje je poraslo s 84,5% na 87,2%, kod raka prostate s 89,8% na 92,8%, kod raka debelog i završnog crijeva s 54,6% na 57,3% te kod raka pluća s 13 % na 18,1%.
Podaci o prevalenciji raka dodatno potvrđuju rastuće opterećenje bolešću, ali i poboljšanje prognoze: na dan 31. prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je živjelo 187 118 osoba kojima je nekada u životu dijagnosticiran rak, što čini 4,8% ukupnog stanovništva, u odnosu na prevalenciju od 63 876 osoba (1,5 %) na kraju 2001. godine. Porast prevalencije odražava kombinirani učinak promjena u incidenciji poboljšanja preživljenja te ima važne implikacije za dugoročno planiranje zdravstvene skrbi. Najučestaliji rak u Hrvatskoj po ukupnoj prevalenciji u Hrvatskoj s preko 39 000 osoba je rak dojke.
Otvori KEKS Pay
