Već na prvi pogled jasno je da ovo nije tek još jedna muzejska izložba. U Požegi je otvorena izložba koja ne promatra prijevozna sredstva kao hladne strojeve, nego kao tih, ali snažan pokretač ljudskih sudbina. Lokomotive, brodovi, zaprege, autobusi i bicikli ovdje postaju simboli odlazaka i povrataka, nade i nemira, napretka i prolaznosti. Izložba "U prolazu", nastala u suradnji Gradskog muzeja Požega i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, publiku odmah uvlači u priču o kretanju kao temeljnom ljudskom iskustvu.
Desetljeća sustavnog rada
No ono što ovu izložbu čini posebno intrigantnom jest činjenica da se motiv kretanja ovdje ne tumači linearno. Slike ne nude samo povijesni presjek razvoja prijevoza, već otvaraju pitanja osobnog izbora, bijega, povratka i sudbinskih skretanja koja obilježavaju svaki ljudski život. Na tridesetak vrhunskih umjetničkih djela hrvatskih autora, nastalih od početka 19. stoljeća do danas, prijevoz je prikazan kao prostor susreta ljudi i vremena. Nisu to samo slike sredstava koja se kreću, nego i ljudi koji u njima sjede, čekaju, odlaze ili stižu. Upravo ta ljudska dimenzija daje izložbi snažan emotivni naboj i aktualnost. Posebnu težinu izložbi daje činjenica da su se u Požegi prvi put predstavili neka od najvećih imena hrvatske likovne umjetnosti. Među izloženima su djela Emanuela Vidovića, Milivoja Uzelca, Nikole Mašića, Jurja Plančića, Krste Hegedušića, Vasilija Jordana, Petra Ujevića i drugih autora čija su imena odavno dio europskog i svjetskog umjetničkog kanona.
Riječ je o autorima čija se djela inače rijetko mogu vidjeti izvan velikih nacionalnih institucija pa izložba u Požegi predstavlja svojevrsni presedan i kulturni događaj koji nadilazi lokalne okvire. Upravo zato interes publike ne jenjava od samog otvorenja. Ravnateljica Gradskog muzeja Požega Ljiljana Marić ističe kako izložba za grad ima posebno značenje. – Ova izložba donosi vrhunska djela hrvatskih umjetnika od početka 19. do 21. stoljeća, a motiv su joj prijevozna sredstva. Upravo zbog tog motiva odlučili smo je dodatno obogatiti starim biciklima iz kolekcije našeg sugrađanina Rajka Smiljanića, najvećeg kolekcionara bicikala u Hrvatskoj, a tu su i modeli starih automobila i ostalih prijevoznih sredstava Tomislava Kešerija – kaže Marić. Izložbeni prostor tako su, uz slike i skulpture, upotpunili autentični primjerci starih bicikala, modeli povijesnih prijevoznih sredstava te starodobni automobili članova Oldtimer cluba Trophy Požega, čime je vizualni doživljaj dodatno pojačan.
Iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti naglašavaju kako je gostovanje zbirke dio šire strategije približavanja umjetnosti građanima diljem Hrvatske, osobito u razdoblju dok traje obnova matične zgrade muzeja. Ravnatelj Branko Franceschi podsjeća da iza svakog izloženog djela stoje desetljeća sustavnog rada. – Ova umjetnička djela rezultat su rada generacija muzealaca koji su formirali zbirku i muzej. Smatrali smo kako je najpoštenije iskoristiti ovaj trenutak i omogućiti da djela budu dostupna javnosti diljem zemlje – ističe Franceschi, najavljujući nastavak ovakvih suradnji. Nacionalni muzej moderne umjetnosti danas raspolaže s više od 12 tisuća umjetnina, a požeško gostoprimstvo i dobra posjećenost izložbe potvrđuju da odluka o "izlasku" umjetnosti iz Zagreba nije bila pogrešna.
Prijevoz kao osobno iskustvo
Kustosica izložbe Lorena Šimić Majić naglašava da se "U prolazu" ne bavi samo poviješću tehnologije.– Prijevozna sredstva nisu samo predmeti koji nas prevoze. Ona su iskustvo susreta, dolaska, čekanja, ali i zabave i opuštanja. Ova izložba govori i o ljudima koji sudjeluju u prometu te otvara prostor za osobna tumačenja i nova iskustva – kaže kustosica. Ukupno je izloženo 38 umjetničkih djela, među kojima su i tri kiparska rada. No poruka izložbe ide dalje od samih brojki. U muzeju se nadaju da ono što posjetitelji upiju promatrajući djela neće ostati tek "u prolazu", nego će potaknuti razmišljanje o vlastitim putevima i prolaznosti života. Izložba je realizirana uz podršku Grada Požege i Ministarstva kulture i medija, a razgledati se može do 4. travnja. Iz Gradskog muzeja poručuju da je ovo prilika koja se ne propušta – jer rijetko kada umjetnost tako jasno pokazuje da se, i kad stojimo na mjestu, zapravo stalno krećemo.
Otvori KEKS Pay
