Naslovnica Vijesti Hrvatska

U 100. godini preminuo Drago Grdenić, najstariji član HAZU

U međunarodnim znanstvenim krugovima najpoznatiji je bio po otkrićima brojnih novih spojeva žive i njihove koordinacije
10. rujna 2018. u 15:17 2 komentara 337 prikaza
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Akademik Drago Grdenić, istaknuti hrvatski kemičar i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, umro je u 100. godini u Zagrebu, priopćila je u ponedjeljak Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), čiji je Grdenić bio najstariji član i njen nekadašnji glavni tajnik.

Hvar Svjetsko čudo Ovaj hrvatski otok ima najviše akademika na svijetu po stanovniku

"Smrću akademika Drage Grdenića HAZU je izgubila svog najstarijeg člana, i po godinama života i po članstvu u Akademiji u kojoj je proveo 59 godina. U međunarodnim znanstvenim krugovima najpoznatiji je bio po otkrićima brojnih novih spojeva žive i njihove koordinacije. Njegovi rezultati uvršteni su u domaće i strane udžbenike anorganske kemije. Pamtit će ga se i kao osnivača Zagrebačke škole strukturne kemije", izjavio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Drago Grdenić (Križevci, 1919.) pohađao je gimnaziju u Gospiću i Zagrebu, a nakon diplome kemije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1942. godine odlazi u partizane, gdje je bio član Prosvjetnog odjela ZAVNOH-a.

Po završetku Drugog svjetskog rata bio je profesor Više pedagoške škole u Splitu od 1945. do 1946. godine. Od 1946. bio je asistent, od 1952. docent, od 1956. izvanredni, te od 1960. do umirovljenja 1985. redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, za kolegije Opća kemija, Anorganska kemija, Kristalokemija,  Anorganska stereokemija, Rendgenska strukturna analiza, Organometalni spojevi i Povijest kemije. Doktorirao je 1951. godine.

Hrvatska Rusija slavlje Čestitka Vatrenima Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti: 'Osnažili ste hrvatsko jedinstvo'

Od 1946. do 1948. boravio je u Moskvi  na postdiplomskom studiju u Institutu organske kemije Akademije znanosti SSSR-a gdje se specijalizirao iz rendgenske kristalografije istraživanjem kristalne strukture alkilživinih halogenida, a od 1955. do 1956. pohađao je postdoktorski studij na Sveučilištu u Oxfordu kod profesorice  Dorothy C. Hodgkin (dobitnice Nobelove nagrade za kemiju 1964.) s kojom je objavio dva rada o strukturi bakterijskog pigmenta feroverdina.

U Zagrebu je 1952. osnovao Zavod za opću i anorgansku kemiju PMF-a, najprije na Strossmayerovom trgu, a od 1962. u Ulici kralja Zvonimira gdje je adaptirao i opremio prostorije za kemijsku nastavu i istraživanje te osnovao knjižnicu koja ima oko 5200 knjiga.

Bio je član Odbora za izgradnju Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, u kojem je od 1952. do 1961. vodio Odjel  strukturne i anorganske kemije. Od 1960. do 1974. bio je direktor Sveučilišnog instituta za anorgansku i analitičku  kemiju, od 1960. do 1962. dekan PMF-a, a od 1976. do 1979. rektor Sveučilišta u Zagrebu. Professor emeritus postao je 1997.

Zlatko Bourek U 89. godini Umro akademik Zlatko Bourek

Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti, bio je 59 godina. Dužnost glavnog tajnika Akademije obnašao je od 1973. do 1975., a zatim je do 1977. bio član Predsjedništva. Bio je osnivač Jugoslavenskog kristalografskog centra pri Akademiji 1966. i njegov prvi predsjednik do 1991. te glavni urednik njegova Godišnjaka.  

Akademik Grdenić je bio i dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1975. i Slovenske akademije znanosti i umjetnosti od 1976., kao i član Royal Society of Chemistry od 1955. i American Chemical Society od 1959.

Od 1970. do 1972. bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva kojeg je bio član od 1945., a od 1980. počasni član. Bio je i odgovorni urednik časopisa Priroda te član savjeta međunarodnog časopisa Inorganica Chimica Acta  od 1974. do 1988.

PROBLEMI PRED IZBORE HAZU nakon revizije zatvorio bankovni račun

Drago Grdenić prvi je u Hrvatskoj 1950. primijenio metodu rendgenske difrakcije za određivanje kristalne i molekulske strukture, te s brojnim suradnicima osnovao Zagrebačku školu strukturne kemije.  

Ustanovio je kvadratnu antiprizmu za koordinaciju teorija, otkrio alkilživine oksonijeve i sulfonijeve spojeve, postavio pravila o  koordinaciji živinog atoma u kristalima živinih spojeva, definirao Hofmannovu bazu i ustanovio permerkurirani metan, acetaldehid i octenu kiselinu i odredio kristalnu strukturu niza živinih kompleksnih i organskih spojeva. Bio je autor 88 znanstvenih publikacija, među kojima je i udžbenik Molekule i kristali – uvod u strukturnu kemiju iz 1973. koji je doživio pet izdanja te Povijest kemije iz 2001. Njegov članak The Structural Chemistry of Mercury jedan je od najcitiranijih članaka nekog hrvatskog kemičara u svijetu.

Žali i HAZU 'Oliver je svojim glasom i talentom oplemenio naše živote'

Za svoj rad akademik Drago Grdenić 2010. je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti, kao i Republičkom nagradom za znanost Ruđer Bošković 1961., Nagradom grada Zagreba 1975., Republičkom nagradom za životno djelo 1985., Nagradom AVNOJ-a 1988. i Medaljom Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1990.  

Grdenić je umro u petak, 7. rujna, a ispraćaj će biti u četvrtak 13. rujna, u 12,15 sati na zagrebačkom krematoriju.

>> Pogledajte video - Veličanstven oproštaj od Olivera Dragojevića

[video: 26148 / Oproštaj od Olivera]
Iskusi adventsku Hrvatsku
DOŽIVLJAJ NA DAR
Iskusi adventsku Hrvatsku: Donosimo kompletan vodič kroz dobru zabavu

A1 izdvaja za Vas

  • mirkomirko3:

    Komentar "WWWCTO" je 100% neprimjeran i nebih ga trebalo publicirati s clankom o Akademiku Grdenicu. Doticna osoba ocito nema blage veze o Akademiku ii njegovim zaslugama za razvoj kemije u Hrvatskoj; jako zalosno. Grdenic je bio posebna velicina u Hrvatskoj ... prikaži još! i nikad se nije "prsio" sa svojom partizanskom proslosti.

  • wwwcro:

    Takvih 100-godišnjih partizana koji su u mirovini zadnjih 80 godina (radnici izdvajaju iz plaće za njihove mirovine već 80 godina jbt. ) ima još 50.000 u Hrvatskoj. Užas.