Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ovo su najvredniji liječnici u Hrvatskoj, za njih radno vrijeme ne postoji

Transplantacijski kirurzi iz Merkura u tri mjeseca bolnici zaradili više od tri milijuna kuna
06. svibnja 2015. u 09:00 46 komentara 70291 prikaza
doktori
Foto: Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Više od tri milijuna kuna vrijedan posao tijekom tri mjeseca u svojim su bolnicama obavili poznati kirurzi, prof. dr. Stipislav Jadrijević i prim. dr. Branislav Kocman iz zagrebačkog Merkura koji su, prema analizi Ministarstva zdravlja, najradišniji liječnici u hrvatskim bolnicama.

Lalovac odlučuje

Rezultat je to, uvjetno rečeno, liste najvrednijih liječnika ministra zdravlja Siniše Varge koji je više puta isticao da će u zdravstvo uvesti nagrađivanje najboljih te da mjeri rad svakog liječnika. Nakon tromjesečnog praćenja rada liječnika, Varga raspolaže listom najučinkovitijih koje će, kako je najavio, stimulirati. No, da bi rečeno i učinio ministar prvo mora dobiti tumačenje Ministarstva financija o formalnom načinu na koji će uvesti novčanu stimulaciju u zdravstveni sustav i isplatiti je pojedinim liječnicima. Stoga će ti vrsni kirurzi iz Merkura, kao i ostali s Vargine liste, pričekati neko vrijeme dok im na račun ne sjedne zasluženi novac. Dotad će dobiti svečanu plaketu i deset tisuća kuna namijenjenih za edukaciju, a novčane stimulacije, ukoliko, naravno, ostanu jednako učinkoviti radnici, pričekat će "amen" ministra Lalovca.

– Puno smo radili kao tim i drago mi je čuti da je prepoznat naš rad te da netko napokon počinje vrednovati ljude koji nose sustav. U svakom velikom sustavu pa tako i u zdravstvu znaju se potkrasti i oni koji imaju neke druge prioritete – komentirao je dr. Jadrijević čije mišljenje dijeli i dr. Kocman. Kako on kaže, mora se istaknuti da sve što rade ne mogu oni sami nego je rezultat timskog rada.

– To ne govori o nama nego o našem sistemu kirurgije u Merkuru. Nismo mi sami u dvorani i nije to samo naš osobni rad – poručio je dr. Kocman.

Uz njih su u vrhu liste i liječnici iz riječkog KBC-a, dr. Ivana Smoljan i dr. Vjekoslav Tomulić, dr. Marina Vidović iz Rebra, ali i liječnici iz manjih bolnica poput koprivničke (dr. Igor Žabić) i karlovačke (dr. Vlasta Kupres). U karlovačkoj bolnici jučer oko podneva zatekli smo dr. Kupres, premda joj je dežurstvo službeno počinjalo tek od 15 sati.

Nagrade i za Program plus

– Ako zaista želite obaviti svoj posao i pobrinuti se za pacijente, baviti se edukacijom, onda striktno radno vrijeme ne postoji. Mislim da se i u maloj bolnici može jako uspješno raditi i da je možda i teže jer je manje osoblja i radi se puno poslova – rekla je dr. Kupres.

Od Ministarstva zdravlja nismo mogli dobiti dodatne detalje, ali nagrađivanje na terenu već je počelo. Ali za drugu "kategoriju" odnosno uspjeh u skraćivanju lista čekanja. Takvu nagradu, konkretno od 15 tisuća kuna, dobio je Zavod za gastroenterologiju osječkog KBC-a uime rezultata u Programu plus.

Kako stoji u pisanoj odluci o toj nagradi, voditelj Zavoda će tih 15 tisuća kuna potrošiti za daljnje usavršavanje endoskopskog tima osječke bolnice.

>> Najbolji doktori liječit će strance za – svoj račun

7 najvrednijih

Stipislav Jadrijević (kirurg) KB Merkur

Branislav Kocman (kirurg) KB Merkur

Ivana Smoljan (internist) KBC Rijeka

Vjekoslav Tomulić (kardiolog) KBC Rijeka

Marina Vidović (internistica) KBC Zagreb

Igor Žabić (internist) OB Koprivnica

Vlasta Kupres (internistica) OB Karlovac

RBA
INVESTIRANJE JE PRIRODNO
Kako je to živjeti pored Dunje? U svakom slučaju, potaknula me na razmišljanje – koji je moj cilj?

A1 izdvaja za Vas

  • doktor1:

    Varga je zubar i pojma nema o kirurgiji. Žongliranje brojkama bez kriterija nije način uvođenja reda, upravo suprotno. Ovi dečki koji rade tranplantacije dobivaju prekovremeno i za vrjeme putovanja dok sam zahvat čini 10%vremena. Ne može se transplantacijski tim uspoređivati ... prikaži još! s pedijatrijom i sl. To rade manipulatori i neznalice a Varga je sigurno u jednoj od tih grupa. U HRV je najveći problem u medicini što se onima koji znaju i hoće ne dopušta da napreduju jer odjele vode prosječni šefovi koji uvijek biraju kadar koji ih nikada neće ugroziti. Osobno sam po završetku specijalizacije imao kvalifikacije veće od profesora i šefa odjela i naravno da mi uopće nije bio ponuđen daljnji ugovor jer se šefu nisam uvlačio. U medicini u HRV uspjevaju samo uvlakači i oni koji plate. Ono što vrjedi radi u uređeim zemljama gdje im je omogućeno da postanu još bolji. Ti ljudi nisu vođeni novcem nego su otišli jer u HRV uopće nisu mogli dobiti posao jer su šefovima smetali.

  • DOBARDAN:

    Zavadi pa vladaj. Šta su onda svi ostali liječnici koji svakodnevno imaju pune ambulante i to uspješno rješavaju? Kako će se mjeriti rad liječnika u rađaonama, da li oni moraju poroditi svaki mjesec 20% više žena nego prethodni, da li ... prikaži još! kardiokirurg mora operirati više pacijenata nego što ih ima itd. Neka Varga kaže koliko mu ljudi rade u dežurstvu. Dobar primjer je ona liječnica od prošlog četvrtka koja je mjesečno natukla skoro četiristotine sati rada tu kod nas, pa otišla u Švedsku gdje radi svojih osam sati dnevno. Mi prvenstveno moramo reči koji je to standard zdravstvenih usluga koje može pokrivati zdravstveno osiguranje i koliko ljudi za to treba. Neki bi uspješno odradili svoje radno vrijeme i skratili liste čekanja ali nema novca da se to odradi. I još mnogo drugih stvari koje pritišću zdravstvo pa se o tome šuti.

  • IDujas:

    Ispričavam se gore popisanima požrtvovnim ljudima ali .. Draga gospodo jeste li svjesni da svojim samoprijegornim radom pomažete svojim kolegama koji na posao dolaze samo zato da bi besplatno pročitali novine i pojeli jeftin obrok. Vi svojom nesebičnošću nadoknađujete njihov ... prikaži još!ov nerad i stvarate privid dobrog odnosno održivog stanja. Znate li da je to linija manjeg otpora. Stvarno borba za poboljšanje stanja u zdravstvu (ali ne samo u zdravstvu) morala bi početi obračunom s onima koji ne rade svoj dobro plaćeni (s obzirom da zapravo ne rade ništa) posao. Dakle počnite radi svoj radni dan od 8 sati i natjerajte svog kolegu ili šefa da ih i oni odrade. Posao koji obavite u desetom ili dvanaestom radnom satu trećeg dana za redom je upitne kvalitete. Ali to znate, zar ne?