U ožujku 2026. svoje nalaze je objavila Neovisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih naroda za kršenja ljudskih prava u Ukrajini: deportacije i prisilna preseljenja ukrajinske djece u Rusiju se provode sustavno i u velikim razmjerima. Ne radi se samo o ratnom zločinu, nego i o zločinu protiv čovječnosti. Posebno kazneno djelo je već i to što se sustavno odugovlači povratak otete djece, piše Deutsche Welle.
Ukrajina raspolaže potvrđenim podacima o 20.570 mališana. „To su samo slučajevi za koje imamo više‑manje dovoljno pouzdane podatke“, kaže Maksim Maksimov, voditelj organizacije Bring Kids Back UA, inicijative ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. „Stvarna brojka otmica vjerojatno je znatno viša."
To se može zaključiti i po informacijama sa kojima se hvali i sama Rusija: 2023. je objavila kako je u Rusiji „zbrinuto" 744.000 ukrajinske djece. Maksimov nam kaže da je već tada Moskva Odboru UN‑a za prava djeteta prijavila da je 46.000 ukrajinske djece dobilo ruske putovnice. Djeca koja su se uspjela vratiti u Ukrajinu svjedoče i o drugim vršnjacima koji nisu evidentirani u ukrajinskoj bazi podataka, tako da mediji samo mogu procjenjivati točan broj.
Samo 2.126 ih se vratilo u domovinu
Ukrajini je teško utvrditi identitet djece i gdje su ona jer nema pristupa područjima pod ruskom okupacijom. „Ruske vlasti djecu smještaju u obitelji ruskih državljana i u ruske institucije. Time krše svoje međunarodnopravne obveze o ponovnom spajanju obitelji razdvojenih tijekom oružanog sukoba“, službeni je stav Državnog odvjetništva Ukrajine na upit DW.
Mališane za koje se točno zna tko su i gdje su postoji nada da će ih se vratiti u domovinu, ali do sada je uspjeh bio relativno mali: Ukrajina je uspjela vratiti samo 2.126 djece. Neka od njih bila su izravno deportirana u Rusiju, neka preseljena unutar okupiranih područja, a neka su tamo bila izložena ruskoj politici „preodgoja".
Maksimov opisuje dva načina povratka djece. Prvi je posredovanje, odnosno neizravni pregovori. Ruskoj strani predaju se popisi s imenima ukrajinske djece, nakon čega se uz pomoć ruskog povjerenika za ljudska prava i preko posrednika vode pregovori o njihovoj predaji. Drugi put je „organizirani povratak“, u kojem ključnu ulogu imaju organizacije civilnog društva. „Ponekad se uspije vratiti i veći broj djece, ali o tome kako se to konkretno odvija ne smijem govoriti“, dodaje.
„Djeca koja se vrate dolaze potpuno dezorijentirana i ne vjeruju odraslima", kaže Maksimov. Jasno se vidi i ideološka indoktrinacija kojem su bila izložena u Rusiji. Ukrajina tim mališanima pokušava pomoći, ali ih ne želi sad zasipati i nekom drugom ideologijom.
Otmice nikad nisu prestale...
Po viđenju Ukrajine, Rusija i dalje otima ukrajinske mališane, ali se nešto promijenila metoda. Tijekom 2022. i 2023. zabilježena su masovna preseljenja: djeca su se vodila u skupinama iz domova za nezbrinutu djecu na okupirani Krim ili u Rusiju. Već to je bilo razlog da je Međunarodni kazneni sud izdao uhidbene naloge protiv predsjednika Vladimira Putina i njegove povjerenice za prava djece Marije Lvove‑Belove. U međuvremenu su Rusi promijenili metodu, objašnjava Maksimov.
„Na okupiranim područjima razvili su višeslojni sustav. On obuhvaća militarizaciju, indoktrinaciju, ispiranje mozga i rusifikaciju, a završava izdavanjem ruskih putovnica. Djeca tako odrastaju u ruskom svjetonazoru." Prema procjenama, na području pod ruskom okupacijom živi oko 1,6 milijuna djece. Sva ona mogu samo u ruske škole u kojima im na nastavi predavanja drže „heroji“ rata protiv Ukrajine, a učenici nemaju pristup ukrajinskim izvorima informacija.
Državno odvjetništvo Ukrajine vodi zaseban kazneni postupak zbog promicanja služenja u ruskim oružanim snagama te zbog militarističkog i „patriotskog“ odgoja ukrajinske djece. Glavni državni odvjetnik Ruslan Kravčenko navodi da su škole i sveučilišta na okupiranim područjima prisilno prebačeni na ruske nastavne programe.
Zakletva služenja Putinovoj Rusiji
„Sustavno se potiskuju ukrajinski jezik, povijest i kultura. Obrazovanje se namjerno pretvara u sredstvo asimilacije i militarizacije djece na okupiranim područjima Donjecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti. Djeca se ideološki indoktriniraju u takozvanim ‘preodgojnim logorima', kao i u paravojnim pokretima poput Junarmije (Mlada vojska), Dviženija pervih (Pokret prvih) i Voina (Ratnik). Uče rukovati oružjem i prisiljava ih se na polaganje prisege državi koja je agresor. Ovdje se ne radi o obrazovanju, nego o pripremi za rat“, upozorava Kravčenko.
Rusija planira do 2030. godišnje povećavati broj sudionika takvih pokreta za 250.000, ponajprije među djecom s okupiranih područja Ukrajine. Dio njih izravno se obučava za službu u ruskoj vojsci. Između 2019. i 2025. najmanje 6.000 ukrajinske djece regrutirano je u „Mladu vojsku“. Postoje i slučajevi u kojima su, nakon što su navršili punoljetnost, sudjelovali u borbama protiv Ukrajine. To se kvalificira kao ratni zločin. Protiv 18 osoba podignute su kaznene prijave, ukupno 30 ih se sumnjiči, a dvije su već osuđene.
Neki Ukrajinci su već i ukrajinski ratni zatočenici
Andrij Pasternak vodi u Službi sigurnosti Ukrajine (SBU) centar za potragu i oslobađanje ratnih zarobljenika te osoba koje su zbog agresije na Ukrajinu nezakonito lišene slobode. I on svjedoči kako je sve više slučajeva militarizacije djece na okupiranim područjima. Ukrajinski mladići od 19, 20 godina su već zarobljeni na bojišnici kao borci za Rusiju. Rođeni su u Donbasu, sustavno ih se "preodgojilo" i onda mobiliziralo. „Ukrajince šalju u borbu protiv Ukrajinaca", sažima i Pasternak na konferenciji Civil Society and Expert Day, održanoj krajem travnja u sklopu inicijative Bring Kids Back UA.
U prosincu 2025. Opća skupština UN‑a usvojila je rezoluciju o povratku ukrajinske djece. Njome su glavni tajnik UN‑a António Guterres i posebna izaslanica UN‑a za djecu u oružanim sukobima Vanessa Frazier ovlašteni zatražiti informacije o djeci, osigurati humanitarni pristup i jamčiti njihov povratak.
Rezoluciju je podržala i Međunarodna koalicija za povratak ukrajinske djece kojoj trenutačno pripada 47 država i organizacija. Kao platforma, koalicija koordinira mjere pomoći Ukrajini u pronalaženju djece, njihovu povratku i ponovnoj integraciji u društvo. Istodobno pomaže u dokumentiranju ratnih zločina i omogućavanju njihovog kaznenog progona.
Može se i mora se učiniti više
Posljednji sastanak koalicije održan je u rujnu u New Yorku, uz zasjedanje Opće skupštine UN‑a. Od tada postoji mehanizam za prikupljanje podataka o djeci koju je Rusija otela. To Ukrajini omogućuje analizu postojećih podataka i potragu za onima koji nedostaju, kaže Maksimov. To pomaže i već je dovelo do novih saznanja o sudbini te djece.
Ovog ponedjeljka (11.5.) održava se sljedeći sastanak koalicije. Na poziv EU-a, Ukrajine i Kanade će se u Bruxellesu. okupiti visoki predstavnici tih država i organizacija. Ukrajina sama predlaže kako bi se moglo više učiniti, počev od potrage za otetom djecom i provjere podataka do organizacije njihovog povratka. Među prijedlozima su i jačanje diplomatskih napora, bolja reintegracija i rehabilitacija te intenzivniji rad na kaznenom gonjenju i sankcijama za odgovorne.
Otvori KEKS Pay
"Deutsche Welle," potomci Gebelsa , njima treba verovati 1000%