Naslovnica Vijesti Mala akademija financija

Štednja – iz teorije u praksu

Zašto ne možemo odvojiti dio svojih prihoda za štednju, kao što smo namjeravali? Zašto se ne možemo oduprijeti novoj potrošnji? Zašto je štedjeti tako teško, a trošiti tako lako?
21. ožujka 2019. u 12:03 384 prikaza
Štednja

Štednja, kao i svaki drugi oblik poželjnog ljudskog ponašanja, zahtijeva mnogo truda, vremena i samokontrole. Imati plan o štednji i zaista štedjeti, nažalost, nije isto.  Vrlo se često naša namjera da  štedimo i manje trošimo ne pretvara u kreiranje fonda štednje. Ovaj obrazac ponašanja nije prisutan samo u kontekstu štednje – pojavljuje se u različitim područjima naših života i često se javlja upravo onda kada naš cilj zahtijeva odricanje od onoga što nam u danom trenutku donosi zadovoljstvo, sreću ili blagostanje. Obećavamo da ćemo štedjeti za mirovinu, ali novac trošimo na odmor; obećavamo da ćemo manje trošiti, ali kupujemo jaknu na akciji; obećavamo da ćemo redovito vježbati, a onda otkazujemo kako bismo pogledali omiljenu seriju. Isto tako svima je poznato da dijeta uvijek počinje od sljedećeg ponedjeljka ili nakon još jednog kolača i još jednog „oproštajnog“ sendviča.

Zašto ne možemo odvojiti dio svojih prihoda za štednju, kao što smo namjeravali? Zašto se ne možemo oduprijeti novoj potrošnji? Zašto je štedjeti tako teško, a trošiti tako lako?

Koliko je teško štedjeti, potvrđuju i česte usporedbe štednje s držanjem dijete. Takva usporedba zapravo ne iznenađuje s obzirom na to je u oba slučaja riječ o matematičkom problemu koji zahtijeva odricanje od određene vrste zadovoljstva. Da bismo uspjeli postići željenu težinu, razlika u unosu i potrošnji kalorija mora biti negativna. S druge strane, da bismo kreirali željeni fond štednje, razlika između primanja i izdataka kućanstva mora biti pozitivna. Mnogo ljudi razumije da će konzumiranje nezdrave hrane i cjelodnevno sjedenje ispred TV-a utjecati na dobivanje na težini, baš kao što mnogi shvaćaju da će, ako potroše više nego što imaju, generirati dug. Ali, kao što bi rekao netko tko je pokušao izgubiti na težini ili uštedjeti novac, jedna stvar je znati matematiku, a sasvim druga donositi niz ne tako zabavnih odluka koje će omogućiti postizanje željenih rezultata – poput odabira jabuke umjesto čokoladne torte ili plaćanja računa za struju umjesto kupnje novih cipela. Kako pri gubljenju nekoliko kilograma tako i pri štednji, tajna uspjeha najčešće se svodi na uvođenje discipline i prakticiranje samokontrole.

Poticanje discipliniranog ponašanja i odupiranje brojnim iskušenjima iz naše okoline predstavljaju univerzalne ciljeve gotovo svakog pojedinca, a opetovana nemogućnost da ih postignemo izvor je velikog dijela našeg nezadovoljstva, prezaduženosti, siromaštva i općenito životnih neuspjeha.

Nedostatak samokontrole i discipline (ne možemo se suzdržati od potrošnje kada naiđemo na proizvod koji nam se sviđa), pretjerana samouvjerenost, sklonost odugovlačenju, oprečni ciljevi (imamo plan za štednju, ali smo od njega odustali zbog izvrsnog popusta na koji smo slučajno naišli) i neadekvatno mentalno računovodstvo (novac stavljamo u različite mentalne kategorije prema nekom subjektivnom kriteriju poput izvora novca ili njegove namjene) neki su od učestalih razloga neuspješnog ponašanja i donošenja iracionalnih i impulzivnih odluka koje nisu u skladu s povećanjem našeg financijskog blagostanja.

Određivanje prioriteta, postavljanje financijskih ciljeva i kreiranje detaljnog plana financijskih aktivnosti

Prvi korak preuzimanja kontrole nad našim financijama i pretvorbe „teorije o štednji u praksu“ podrazumijeva kreiranje uvjeta u kojima će naše namjere uroditi željenim ponašanjem. U kontekstu osobnih financija i štednje, kreiranje takvih uvjeta podrazumijeva određivanje prioriteta, postavljanje financijskih ciljeva te razvijanje detaljnog plana naših financijskih aktivnosti, odnosno sastavljanje osobnog proračuna.

Problem koji se učestalo javlja jest da si brojni pojedinci postavljaju ciljeve koji su suviše općeniti i nimalo specifični, poput „počet ću više štedjeti“, „trošit ću manje“ pa je i ostvarenje takvih ciljeva znatno teže. Kako bismo povećali mogućnost pretvorbe namjere u djelo, važno je cilj postaviti na ispravan način. U tome nam može biti osobito korisna S.M.A.R.T. metoda. Akronim upućuje na mudro postavljanje ciljeva, a sastoji se od engleskih riječi: Specific – Measurable – Achievable – Relevant – Timed (specifičan – mjerljiv – ostvariv – relevantan – vremenski određen), termina koji se odnose na karakteristike koje bi svaki cilj trebao obuhvatiti. Rezultat korištenja ove metode trebao bi biti određivanje cilja. Primjerice, sljedeće ću godine svaki mjesec odvajati 200 kn od svoje plaće ugovaranjem police dobrovoljnog mirovinskog osiguranja kako bih godišnje uplatio 2400 kuna za svoju mirovinu. Pri ovako postavljenom cilju kvantificirali smo koliko želimo uštedjeti (200 kuna mjesečno), u kojem razdoblju i kojom dinamikom planiramo štedjeti (svaki mjesec sljedećih godinu dana), kako ćemo štedjeti (izdvajanjem 200 kuna mjesečno i uplaćivanjem na račun dobrovoljne mirovinske štednje), za koju svrhu štedimo (štedim za razdoblje u kojem ćemo biti financijski vrlo ranjivi, što predstavlja vrlo relevantan razlog) te je li nam cilj dostižan (ostatak plaće dovoljan mi je za sve moje mjesečne izdatke).

Na mudru tehniku postavljanja cilja nadovezuje se kreiranje osobnog proračuna. Osobni proračun predstavlja mjesečni plan primanja i izdataka koji nam daje uvid u realno stanje naših financijskih mogućnosti i potrošačkih navika. Sastavljanje proračuna iznimno je bitno jer nam omogućuje pregled svih kategorija troškova i daje informaciju o troškovima koje možemo „srezati“ kako bismo kreirali višak novca koji ćemo poslije preusmjeriti u fond štednje. Posebno važan trenutak za stvaranje fonda štednje, osobito ako smo skloni iracionalnom i impulzivnom ponašanju, jest pretvorba štednje u automatiziranu radnju – tako da odgovornost za štednju prebacimo na nekog drugog. Najbolji način prebacivanja odgovornosti jest ugovaranje trajnog naloga ili ugovaranje nekog od inovativnih načina štednje poput automatske štednje koja se aktivira pod posebno ugovorenim uvjetima, npr. štednje koja se aktivira plaćanjem debitnom karticom na POS aparatima i sl.

Antoine de Saint-Exupéry rekao je kako cilj bez plana ostaje samo želja. Stoga je važno upamtiti da je izrada detaljnog plana pola puta do uspjeha. Istraživanje koje je pratilo osobe koje pokušavaju smršavjeti pokazalo je da su ljudi koji su točno znali gdje, što i kada će jesti i kada i koliko će vježbati sljedećih tjedan dana izgubili dvostruko više kilograma od onih koji su namjeravali smršavjeti, ali nisu kreirali detaljni plan svojih aktivnosti. Prema tome, nemojte samo željeti štedjeti, kreirajte plan i ostvarite štednju!

Dobi.hr
BUDUĆNOST U VAŠEM DOMU
Juraj Križanić: „Danas svi mogu unaprijediti i automatizirati kućanstvo postepenom ugradnjom pametnih uređaja koji štede energiju, vrijeme i novac”