Šezdesetih godina prošlog stoljeća, Švicarska je imala jedne od najzagađenijih voda u Europi. Danas se njezini gradovi mogu pohvaliti rijekama i jezerima koji služe kao inspiracija drugim zemljama u nastojanju da očiste svoje vode. Švicarska danas posjeduje neke od najčišćih rijeka u Europi, a prema podacima Europske agencije za okoliš, 2023. godine samo je pet od 196 kupališta imalo lošu kvalitetu vode. Međutim, stanje voda u zemlji nije uvijek bilo ovako povoljno, piše The Guardian.
Još 1960-ih, švicarske su rijeke bile zagađene algama, morskom pjenom, otpadom i mrtvim ribama koje su plutale na površini. Nepročišćena kanalizacija i industrijski otpad direktno su ulijevali u rijeke i jezera, a kupanje u rijekama poput Aarea i Limmata bilo je zabranjeno desetljećima jer su ljudi mogli oboljeti čak i od malog gutljaja takve vode. Izbijanje tifusa 1963. godine u planinskom odmaralištu Zermatt, koje je usmrtilo troje ljudi, a 437 osoba je oboljelo, potaknulo je stanovništvo da zatraži od vlade čišćenje vodenih putova koji su bili izvor izbijanja bolesti. Godine 1971. zakonodavstvo je uključilo obavezno pročišćavanje otpadnih voda.
VEZANI ČLANCI:
Danas je čak 98 posto stanovništva povezano na sustav za pročišćavanje otpadnih voda, dok je 1965. godine taj postotak iznosio samo 14 posto. Švicarska je poznata po svojoj čistoj vodi, koju mještani nazivaju "plavim zlatom", a to duguje mreži postrojenja za pročišćavanje voda. Godine 2016. Švicarska je postala prva zemlja koja je donijela zakon koji obvezuje čišćenje kemikalija nakupljenih u vodenim putovima. Danas, Švicarska predvodi svijet u pročišćavanju svoje vode od mikropolutanata: mješavine kemikalija koje se često nalaze u vodama koje izgledaju kristalno čiste. To uključuje antidepresive, antibiotike, tretmane za dijabetes i protuupalne lijekove, koji imaju nepoznate i potencijalno štetne posljedice za ljudsko zdravlje i ekosustave. Ovaj rad temelji se na načelu predostrožnosti – ako nešto ima nepoznate učinke, treba postupiti oprezno. Jedno od njihovih najpoznatijih postrojenja je Villette u Ženevi, koje čisti mikrozagađivače i filtrira 250 litara vode u sekundi. “Voda visoke kvalitete ključna je za naše građane,” izjavio je Michael Mattle, voditelj tehnologije za otpadne vode u Holingeru. “Brinemo se da voda ne bude zagađena dok prolazi kroz Švicarsku.”
Prema analizi Ends Reporta, vlada je 2022. godine na pročišćavanje vode trošila prosječno 174 funte (206 eura) po osobi. U Švicarskoj se trenutačno nalazi 37 postrojenja za obradu mikropolutanata, a do 2040. godine procjenjuje se da će ih biti oko 140. “Po pitanju mikropolutanata, ispred susjednih zemalja smo 10 do 15 godina,” rekao je Mattle. “Mnogi ljudi nisu svjesni koliko je truda uloženo u postizanje ovakve čistoće vode u Švicarskoj,” zaključio je Mattle, dodajući da su Švicarci ponosni na svoju vodu jer im omogućuje zdrav i sretan život.
>>Znanstvenici predvidjeli: Hrvatski grad među prvima koji će biti potpoljeni zbog globalnog zatopljenja>>
