Slavonski Brod ponovno je zauzeo neslavno prvo mjesto na europskoj ljestvici gradova s najlošijom kvalitetom zraka. Prema najnovijim podacima Europske agencije za okoliš (EEA), objavljenima u srpnju na platformi European City Air Quality Viewer, grad je četvrtu godinu zaredom ocijenjen kao mjesto s najvećim zdravstvenim rizikom povezanim s dugotrajnom izloženošću onečišćenom zraku među 761 europskim gradom obuhvaćenim analizom.
Na nove rezultate upozorio je ekološki aktivist Peter Tot Đerđ, predsjednik udruge Eko-Integral, istaknuvši kako se europska ljestvica ne temelji na trenutačnim mjerenjima, nego na višegodišnjoj izloženosti stanovništva najopasnijim onečišćujućim tvarima.
– Ono što je najvažnije, Europska agencija za okoliš nije rangirala gradove prema trenutačnoj kvaliteti zraka, nego prema dugotrajnoj izloženosti stanovništva onečišćenju. U obzir su uzete koncentracije lebdećih čestica PM2.5, dušikova dioksida i prizemnog ozona, odnosno njihov utjecaj na zdravlje stanovništva. Tako je Slavonski Brod procijenjen kao grad s najvećim zdravstvenim rizikom povezanim s onečišćenjem zraka – poručio je Tot Đerđ.
Dosadašnje objave takvih rezultata nisu dovele do poboljšanja, zbog čega zabrinutost građana iz godine u godinu raste. EEA kvalitetu zraka procjenjuje upravo prema razinama tih onečišćujućih tvari jer su znanstveno potvrđene njihove ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi. Posebno su opasne sitne lebdeće čestice PM2.5 koje zbog svoje mikroskopske veličine prolaze duboko u pluća, a mogu dospjeti i u krvotok. Dugotrajna izloženost povećava rizik od kroničnih bolesti dišnog sustava, astme, kronične opstruktivne plućne bolesti, srčanog i moždanog udara te raka pluća.
Brojna istraživanja pokazuju da onečišćen zrak pridonosi i razvoju šećerne bolesti, demencije te komplikacijama u trudnoći, uključujući prijevremeni porod. Prema procjenama zdravstvenih stručnjaka, upravo je dugotrajna izloženost sitnim lebdećim česticama jedan od vodećih okolišnih uzroka prerane smrtnosti u Europi. Najugroženiji su djeca, starije osobe te kronični bolesnici, ali posljedice osjećaju i potpuno zdravi ljudi koji godinama udišu onečišćen zrak.
Na istoj ljestvici među deset posto europskih gradova s najvećim zdravstvenim rizikom nalaze se i Osijek, koji je zauzeo 716. mjesto, te Zagreb na 725. mjestu. S druge strane, obalni gradovi poput Rijeke, Pule, Zadra i Splita ostvaruju znatno bolje rezultate, premda ni ondje kvaliteta zraka u svim razdobljima godine ne zadovoljava preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije. Najnoviji podaci potvrđuju da Slavonski Brod, unatoč dugogodišnjim upozorenjima građana, stručnjaka i ekoloških udruga, još nije pronašao učinkovito rješenje za problem koji iz godine u godinu ostaje jedan od najvećih ekoloških i javnozdravstvenih izazova u Hrvatskoj.
Otvori KEKS Pay
