Vodeći ekonomski istraživački instituti znatno su snizili svoju gospodarsku prognozu za ovu godinu zbog rata s Iranom i posljedično snažnog rasta cijena energije. Za 2026. godinu sada se u Njemačkoj očekuje rast bruto domaćeg proizvoda od samo 0,6 posto, priopćili su instituti – prije otprilike pola godine još su računali s rastom od 1,3 posto, piše Deutsche Welle. „Šok rasta cijena energije u kontekstu rata s Iranom snažno pogađa oporavak, no istodobno ekspanzivna fiskalna politika podupire domaće gospodarstvo i sprječava snažnije nazadovanje“, rekao je voditelj konjunkturnih analiza instituta ifo, Timo Wollmershäuser. Za 2027. godinu instituti očekuju rast od 0,9 posto. I to je znatno pesimističnije: ranije su prognozirali 1,4 posto.
To su loše vijesti za Njemačku. Nakon godina stagnacije i minimalnog rasta u 2025., njemačko se gospodarstvo zapravo trebalo ove godine ponovno znatno oporaviti – iako je rast prije svega potaknut državnim izdacima za obranu i modernizaciju infrastrukture. Za ta dva područja je vlada Friedricha Merza predvidjela posebno zaduživanje u iznosu od tisuću milijardi eura u narednih pet godina. Šok cijena energije privremeno potiče inflaciju, navodi se u prognozi. Porast cijene prirodnog plina poskupljuje, među ostalim, i gnojiva, što se odražava na cijene hrane.
Uz to, više proizvodne i transportne troškove vjerojatno će se preliti na cijene robe. Povećana inflacija koči privatnu potrošnju. Prije pola godine instituti su za 2026. godinu predviđali rast potrošačkih cijena od 2,0 posto, a za 2027. od 2,3 posto. S obzirom na troškove energije, istraživači se izričito protive državnim intervencijama s ciljem kratkoročnog snižavanja cijena energije. Time bi se, kako navode, „onemogućili važni tržišni signali“. Umjesto toga, trebalo bi uvesti „ciljane socijalne kompenzacijske mjere“. Očekuje se i da će savezna vlada u narednom tjednu sniziti svoja očekivanja vezana uz njemačko gospodarstvo. Trenutačno za ovu godinu predviđa rast od 1,0 posto.
Proljetna projekcija čini osnovu za procjenu poreznih prihoda. Slabiji gospodarski rast mogao bi dovesti do nižih poreznih prihoda nego što se dosad očekivalo, što bi dodatno pojačalo pritisak štednje na saveznu vladu u temeljnom proračunu. „Poruka proljetne dijagnoze istraživačkih instituta je jasna: sukob na Bliskom istoku povećava pritisak na njemačku politiku da dosljedno provede strukturne reforme“, izjavila je savezna ministrica gospodarstva Katherina Reiche. „Izgledi za rast znatno su slabiji nego što se ranije očekivalo.“ Sada su, dodala je, potrebne „hrabre reforme“.
Njemačka se može izvući iz problema tako da odmah zaplijeni svu Američku i Izraelsku imovinu kao što je to ućinil s ruskom.