Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Slavonci mogu na more samo ako rade u Njemačkoj

S više od polovice građana (51,3%) starijih od 16 godina koji si ne mogu platiti tjedan odmora od Hrvatske je u EU lošija jedino Rumunjska
26. kolovoza 2019. u 06:36 112 komentara 14366 prikaza
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Prije 20-30 godina na Braču se odmaralo puno Slavonaca, a danas ih više nema – govori nam jedna iznajmljivačica apartmana, svjesna da je to i zbog iseljavanja Slavonaca i financijskih (ne)mogućnosti onih koji su ostali živjeti u Slavoniji. S više od polovice građana (51,3%) starijih od 16 godina koji si ne mogu platiti tjedan odmora od Hrvatske je u EU lošija jedino Rumunjska.

Požega: Svečano otvorenje izložbe "Pjevat će Slavonija - požeški festival (1969.-2019)" Izložba u muzeju Emotivni podsjetnik na početke požeškog festivala

Minimalni 7-dnevni odmor koji bi danas trebao biti standard za sve građane nedostižan je za njih polovicu jer, očito, postoje dvije Hrvatske. Jedna u kojoj si građani u bogatijim primorskim županijama i Zagrebu te oni s jačim obiteljskim zaleđem koji imaju vikendice ili iznadprosječne plaće mogu još priuštiti odmor koji nije luksuz, nego potreba suvremenog čovjeka, i druga Hrvatska u kojoj građani s prosječnim i ispodprosječnim plaćama rade da bi preživjeli, a ne da bi živjeli i otišli na odmor. To ne znači da i u razvijenim županijama ne žive brojne obitelji koje pripadaju onoj drugoj Hrvatskoj.

Jeste li ove godine ljetovali na Jadranu?

  • DA 45,79%
  • NE 54,21%

Tko ide na odmor

Zbog cijena na Jadranu koje ne prati rast hrvatskih plaća najbrojniji su gosti zapadnjaci, Slovenci, Češi, Poljaci, Slovaci... Usporedbe radi, samo si petina Slovenaca ne može platiti tjedan dana odmora, a u EU u prosjeku si odmor ne može priuštiti 28% građana. Stručnjaci su odavno upozoravali da se nejednakosti između razvijenih i nerazvijenih županija vide i po razlikama u prosječnoj plaći, kvaliteti zdravstvene i socijalne skrbi, dostupnosti vrtića, pa je u slavonskim županijama manje od trećine djece obuhvaćeno vrtićima, u Brodskoj-posavskoj tek četvrtina za razliku od Zagreba, Istarske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije u kojima je obuhvat djece u vrtićima od 70% do preko 80% u Zagrebu.

Prijevara PREVARENI Turisti bijesni: Iznajmili luksuznu vilu na Hvaru koja na postoji! Našli samo krš

– Gotovo da se treba pitati koji Slavonci idu na more jer ih je malo ostalo u nekoć bogatim županijama u kojima su ljudi uzgajali razne kulture, imali stoku i dobro živjeli, a danas ne mogu jer ih je ubio uvoz jeftine hrane koji guši Hrvatsku. Druge grane gospodarstva propale su u Slavoniji, plaće su niske i veliki dio Slavonaca se iselio, a dio koji je ostao si ne može priuštiti odlazak na more. Usto hrvatsko more postaje sve nedostupnije i hrvatskim građanima u cjelini. I sa zagrebačkom plaćom (7485 kn, op.a.) koja je uvijek 1000 kuna jača od prosječne, naše je more ljudima preskupo. Cijene apartmana i ugostiteljske ponude otišle su u nebo. Pizza je bila najjeftinija hrana, a sad košta 70-80 kn, sokovi su 20-ak kn, voće i povrće je skupo na tržnicama – govori sindikalist Krešimir Sever.

I cijena apartmana od 70 eura za prosječnu četveročlanu obitelj je, dodaje, previše. Iako, kaže, Međimurje ima visoku stopu zaposlenosti, ali niske plaće, pita se i koliko Međimuraca može na more. U Zadru nam vlasnik apartmana govori da su mu cijelu sezonu gosti uglavnom stranci, a od domaćih imao je nešto Zagrepčana i gospođu iz Čakovca. Drugi govori da je ugostio samo jedan par Slavonaca, ali koji radi u Njemačkoj. U Omišlju vlasnica apartmana ističe da ima samo strane goste, a Slavonce nije vidjela godinama. Samo u Petrčanima, u relativno povoljnim apartmanima od 50 do 60 eura vlasnik kaže da je imao goste iz Zagreba, Ogulina i mladu obitelj iz Virovitice.

Završna konferencija projekta "Podstrana walk and bike" Podstrana walk and bike 'Šetnica i biciklistička staza dovest će nove goste, oni su dobri potrošači'

– Prije 50 godina odlazak na more bio je luksuz, danas bi trebao biti normalna stvar, a sad je opet postao luksuz, što je nazadovanje. Ako si i prosječna obitelj može priuštiti tjedan na moru, može si doslovno priuštiti samo more i ništa više, ne izlete u nacionalne parkove jer su cijene previsoke ni odlazak u restorane – kaže demograf iz Vukovara Dražen Živić. Slavonske županije su pri dnu po prosječnim plaćama, BDP-u, ali Živić navodi i pozitivnu stranu, lokalne prednosti Slavonije kojom građani nadomještaju neodlazak na odmor.

– Vukovar ima novi bazen i gradsku plažu, što nismo imali prije 20 godina, dosta se ljudi kupa na Dunavu, Dravi, u jezerima oko Orahovice. U kontinentalnom dijelu zemlje povećala se kvaliteta sadržaja poput kupališta, kojih prije nije bilo – govori Živić.

Sociolog Drago Čengić ističe da je tema o društvenim nejednakostima tema za posttranzicijska društva i naše uvijek relevantna. Tiče se ekonomskih, društvenih, političkih, regionalnih pa i zdravstvenih nejednakosti unutar kojih se kreću pojedinci i skupine u društvu.

VIla Branimira Glavaša LUKSUZNO UREĐENA Glavaš: Prodajem vilu u Hercegovini, cijenu još ne znam

– Ako postoje dvije Hrvatske, postoje barem dvije istine o toj temi. Jedna je statističko-istraživačka, a s druge ona realna – iz perspektive stvarnih ljudi koji se suočavaju s određenim aspektima siromaštva ili s prijetnjama da upadnu u njega – kaže. Još 2018. u studiji MMF-a temeljem istraživanja u kojem su proučili 77 zemalja, različito razvijenih u razdoblju od 20 godina, autori navode, dodaje, da nejednakost u dohocima potiče ekonomski rast ako je Ginijev koeficijent nejednakosti manji od 27, a što je Ginijev koeficijent veći od 27, nanosi veću štetu ekonomiji i koči rast.

Regionalne razlike

Prema Večernjem listu iz svibnja 2017. i Eurostatu, Ginijev koeficijent za Hrvatsku iznosio je 2015. 30,4, a za EU 31,0. Ispod ili oko 27 bile su Belgija, Češka, Danska, Austrija, Slovenija. Prema MMF-ovu otkriću i Eurostatovoj računici nejednakost raspodjele dohotka u Hrvatskoj umjerena je, ali prešla je točku na kojoj počinje nanositi štetu dugoročnom ekonomskom rastu. No 2018. uočen je prema podacima DZS i anketi o dohotku stanovništva trend smanjenja dohodovne nejednakosti u Hrvatskoj.

Turistička gužva VEĆI PRIHOD Čak 11% više putnika u avionima, 4,8% vozila i 3,4% više turista no lani

– Regionalne razlike, koje su po brojnim mjerenjima u nas na djelu, mogu osnaživati doživljaj društvenih nejednakosti. U Zagrebu i nekoliko bogati(ji)h županija – među njima su i “južne županije”, veća je mogućnost ostvarenja nekih životnih šansi. Dio tog procesa nosi turizam, ma kako bio stihijski i za okolinu destruktivan u lokalnim sredinama. No turizam zasad nudi suživot tradicionalnog načina privređivanja (agroturizam) i modernog nomadskog turizma.

Taj je proces vidljiviji na obali nego u Slavoniji gdje je klasična poljoprivreda i dalje nekonkurentna za moderna tržišta, a tvornica, koje su prije održavale na životu mala gospodarstva, više nema – kaže Čengić.

 

Godišnji sam provela u šetnji sa suprugom i psićem

Vukovarka Laura Banožić (44) jedna je od onih koja ove godine nije išla na more tijekom godišnjeg odmora.

– Živjela sam i radila na moru pa me tamo ništa posebno i ne vuče. Uz to, za odlazak na more treba imati vremena, a u konačnici i novca. Lako je otići i potrošiti za tjedan dana 5000 kuna i više, ali što kada se čovjek vrati kući, kako platiti račune, kupiti sve što treba i slično. Život se odvija i poslije mora i godišnjeg odmora i moramo se ponašati odgovorno – kaže Banožić, koja radi kao konobarica.

Dodaje kako i većina drugih građana iz svih dijelova Hrvatske, koji iz raznih razloga nisu otišli na more tijekom godišnjeg odmora, razmišljaju na sličan način jer su svjesni koliko zarađuju kao i kakve su cijene na moru, ali i koliko se mora potrošiti za tjedan dana. Prema njezinim riječima, u tu skupinu spada sve veći broj građana Hrvatske pri čemu nema pravila odakle je tko. Banožić je godišnji odmor provela s obitelji i u šetnjama sa suprugom i psićem Bobijem. Uz to, posjetila je i obitelj u Virovitici, odakle je rodom.

– Meni je takav godišnji odmor sasvim u redu i on me ispunjava. I u Slavoniji ima niz zanimljivih sadržaja koji se mogu posjetiti ljeti i koji nisu toliko skupi, a opet su više nego lijepa i zanimljiva. I za njih je potreban novac, ali opet ne kao za more – zaključila je Banožić.

Denis Mašić (29) ljetovao je ove godine na Rabu

Vukovarac Denis Mašić (29), inače poduzetnik, jedan je od onih koji unatoč svim problemima, obvezama i svemu drugome gleda da tijekom godine ode barem tjedan dana na more. Smatra to neophodnim za zdravlje i opuštanje poslije napornog svakodnevnog rada. Dunav ne voli nešto posebno jer mu je, kako kaže, mutan i djeluje prljavo te se nerado kupa u njemu. Opcija je odlazak na Vukovarsku adu te sunčanje ili druženje na tome omiljenom ljetnom izletištu Vukovaraca.

– Nije obavezno, ali gledam da svake godine odemo na more. Međutim, ni more ne mora biti toliko skupo kao što se govori. Ove godine bili smo na Rabu gdje smo na samoj obali pili kavu po cijeni od 10 kuna. Takva je cijena i kod nas u Vukovaru, a mi se ipak ne možemo uspoređivati s Jadranom – kaže Mašić.

Dodaje kako je za odlazak i na tjedan na more za mnoge obitelji u Slavoniji, ali i drugim dijelovima Hrvatske danas, nažalost, nemoguća misija. Misli da su razlog tome i velik broj nezaposlenih, ali slabo plaćena radna mjesta, odnosno niske plaće.

– Kada se sve to stavi na papir, neki su prinuđeni ostati u svojim domovima i kupati se na Dunavu ili negdje drugdje. I to ima prednosti jer ipak se manje potroši, u svome si domu, a opet se možeš odmoriti. U Slavoniji danas ima puno lijepih mjesta kamo se može otići na izlet ili kupanje. Ima tu bazena, jezera, rijeka, ali za sve opet treba novca jer ništa nije besplatno – rekao je Mašić.

STRUČNA MIŠLJENJA
Vodeći hrvatski znanstvenici predviđaju kad bi mogla završiti pandemija
Imunitet – snaga svakog organizma
PROMO
Imunitet – snaga svakog organizma
  • Avatar antimaterija
    antimaterija:

    Nema brige za Slavoniju, lijepo će se svi ljudi odseliti u Zagreb ili još bolje u Njemačku a ogromna polja neka kupuju Nijemci, Austrijanci, Francuzi, Englezi, taj dio Hrvatske nitko od ljudi istočnije od Kutine i ne doživljava dijelom Hrvatske ... prikaži još! a podcjenjivački na Slavoniju gledaju i u Dalmaciji, Istri i Međimurju. Sve nam je to napravila politika naše domoljubne i vjerodostojne stranke ali ništa drugačija nije bila ni politika najvećih zaštitnika radnika u galaksiji. Ukratko Slavoniju i Slavonce svi su ponižavali, iskorištavali i pljačkali, miran, tih i skroman narod, idealan za funkciju vreće za nabijanje i pljačkanje. Bit će vremena za žaljenje, ali ako Dlamatinci, Međimurci, Zagorci, Istrani, Zagrepčani misle da se sve to njih ne tiče, grdno se varaju, voda će doći i do njihovih vrata prije ili kasnije.

  • Mimosvit:

    Malo je što politika dijeli ionako malobrojne Hrvate pa sad to rade mediji. Osim na lijeve i desne, po dobnim skupinama, sad ćemo i regionalno. Jedino ćemo podjelu po spolu potpuno izbaciti. Ta nam više ne treba.

  • fiona1412:

    Nisu slavonci jedini. Ima nas još, a ne živimo u Slavoniji