Korupcijski skandal potresa vrh kineske armije. Tijekom vikenda objavljeno je da se protiv jednog od dvojice zamjenika predsjednika moćne Središnje vojne komisije, Zhanga Youxije, kao i protiv još jednog visokorangiranog generala, Liua Zhenlija, vodi istraga zbog „teških disciplinskih prekršaja“. U terminologiji kineske propagande to znači da su obojica razriješena dužnosti zbog korupcije, piše DW.
Središnja vojna komisija zajedničko je vrhovno zapovjedništvo svih grana kineskih oružanih snaga: kopnene vojske, mornarice, zrakoplovstva, raketnih snaga, vojna policije, kibernetičkih jedinica i narodne milicije kao pričuvne snage. Njezin predsjednik je Xi Jinping, koji je istodobno i na funkciji predsjednika Kine, te glavnog tajnika vladajuće Komunističke partije. Od te tri funkcije, vođenje vojne komisije smatra se najmoćnijom.
Tako je smatrao već i utemeljitelj države Mao Zedong: politička moć dolazi iz cijevi puške. Zbog toga je 2005. tadašnji predsjednik Jiang Zemin kontrolu nad vojnom komisijom svome nasljedniku Hu Jintau predao tek s osjetnim vremenskim odmakom – šest mjeseci nakon što se povukao s preostale dvije dužnosti.
General Zhang jedini je u tom vodećem trojcu koji se od običnog vojnika uspio probiti do najvišeg časničkog čina u oružanim snagama. Vojsci se pridružio 1968. u dobi od 18 godina. Godine 1979. i 1984. zapovijedao je pukovnijom i, poput drugog smijenjenog generala Liua Zhenlija, sudjelovao u graničnom ratu protiv Vijetnama. Nakon pobjede Zhang je odlikovan. Kasnije je bio vrhovni zapovjednik vojske na sjeveroistoku Kine, prije nego što je u Pekingu preuzeo vodeću funkciju u središtu vojske.
„Slučaj je prilično iznenađujući“, kaže politolog Ying-Yu Lin s tajvanskog Sveučilišta Tamkang. „Vojna komisija sada u svome vodstvu nema nikoga s ratnim iskustvom. To je problematično.“ Predsjednik Xi i drugi zamjenik u vodstvu su politički časnici bez ikakvog borbenog iskustva. Sedamdesetpetogodišnji Zhang kao vojni delegat istodobno je i član najužeg kruga partijskog vodstva, 25-članog Politbiroa KP. Vjerojatno je bio Xi Jinpingov favorit, jer njegovo promaknuće nije odgovaralo uobičajenoj praksi. U dobi od tada 72 godine trebao se 2022. povući u mirovinu. No navodno postoji i obiteljska bliskost: Zhangov otac služio je zajedno s Xijevim ocem i potjecao iz iste pokrajine, piše DW.
„Sada mu Xi Jinping očito više ne vjeruje“, pretpostavlja politolog Lin. „Sva nagađanja o tome zašto je Zhang pao u nemilost – bilo da je riječ o korupciji, podmitljivosti ili čak optužbama da je špijunirao za strane obavještajne službe, kako su izvijestili američki mediji – nisu bitna ako je povjerenje ostalo; ako nije, kazneno djelo je tek formalnost.“ Xi, smatra Lin, želi preoblikovati strukturu vodstva. Politički časnici već su dovedeni u red, a nelojalnost je kažnjena. Sada su generali došli u njegov fokus. Već u listopadu kineske su vlasti objavile pokretanje istraga o korupciji protiv devet vojnih predstavnika.
„Zhang Youxia se, međutim, nakon prvih valova antikorupcijske kampanje morao osjećati stiješnjeno i ugroženo, iako Xi u početku nije imao njega u fokusu“, kaže Ming-Shih Shen iz tajvanskog istraživačkog instituta za obranu i sigurnost. Danas je Zhang protiv Xijevih planova. Xi, čini se, teži četvrtom mandatu nakon 2027. godine. „I u vojsci je Xi prekršio mnoga desetljećima ustaljena pravila i tabue te je prerano promicao svoje povjerljive ljude, upravo kako bi osigurao vlastitu moć.“
Novine Narodnooslobodilačke vojske u slučaju Zhanga Youxije izvijestile su da je „zloupotrijebio opseg ovlasti predsjednika kao ukupno odgovorne osobe za vojsku“. Nijedan čin ne jamči imunitet, nijedno vojno odličje ne štiti od kaznenog progona, navodi se dalje u listu.
To se može čitati kao da je Zhang u vojsci stvorio skupinu svojih povjerenika, kaže Chung Chieh, također istraživač s Tajvanskog istraživačkog instituta za obranu i sigurnost. „Xi Jinping je tu mrežu vjerojatno doživio kao potencijalnu prijetnju. Mora da su bili ugroženi ključni interesi Xija ili Partije.“ Tko dovodi u pitanje položaj predsjednika Xija, optužuje se za nelojalnost ili čak za pobunu, dodaje Chieh. Kina desetljećima nije vodila rat, ali osobito pomorskim manevrima uz svoju pacifičku obalu sve više demonstrira vojnu snagu kako bi potisnula snažnu prisutnost SAD-a. Godine 2025. vojni su izdaci iznosili preračunato 220 milijardi eura. Na kineskom internetskom prostoru kruže političke šale poput: „Vojska sada vodi ratove protiv vlastitih generala“ ili „Sljedeću vojnu paradu predvodit će general koji želi ostati neimenovan“.
Otvori KEKS Pay
