Zbog niske otkupne cijene žitarica od 150 eura po toni, Sindikat zaposlenih u poljoprivredi Slavonije i Baranje hitno traži sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kako bi se riješio taj problem, rečeno je jučer na konferenciji za novinare u Rokovcima kod Vinkovaca. Zahtijevaju i rješavanje svih ostalih problema s kojima se suočavaju hrvatski poljoprivrednici.
– Sve je otišlo gore po 200, 300 posto, samo naš rad je ostao na nuli. Tražimo od Ministarstva sastanak u roku od osam dana, kojemu se trebaju odazvati ljudi iz Hrvatske poljoprivredne komore, Agronomske komore, sindikata, da vidimo što možemo učiniti kako bi nam svima bilo bolje – rekao je predsjednik Sindikata Duško Pavlik. Ako se to ne dogodi, dodao je, seljaci će izaći na ulice i započeti prosvjede uz blokadu graničnih prijelaza, obilaznica i ostalih prometnica.
Pavlik navodi kako bi minimalna otkupna cijena žitarica trebala iznositi između 220 i 250 eura po toni, uz koju bi poljoprivrednici poslovali bez dobiti i gubitka, odnosno bili na "nuli".
– Hrvatski seljak je ostao tamo gdje je bio prije 30 godina. Poslije Domovinskog rata nema pomaka. Očekujemo da Ministarstvo radi svoj posao, ali očito ga ne radi. U četvrtak imamo sastanak sa Udrugom proizvođača i otkupljivača, pa ćemo vidjeti što će biti – dodao je Pavlik. Nije krio razočaranje ministrom Davidom Vlajčićem iz Domovinskog pokreta koji je prije 2,5 godine podržavao prosvjede seljaka. Sada, ističe, već godinu dana pokušavaju dogovoriti sastanak u Ministarstvu, ali bezuspješno.
– Jako smo razočarani jer u Ministarstvu ne rade svoj posao, a to nas pogađa tim više što je riječ o čovjeku iz ovog kraja. Mislili smo, kad smo čuli da će ministar biti iz Slavonije, da je to to, nema dalje, ali očito smo se prevarili – rekao je. Pita se i zašto se pšenica u Hrvatskoj ne prodaje po cijeni kao i u ostatku Europe.
– Ako ide po Pariškoj burzi, zašto nije cijena kao tamo 250 eura? Mi, izgleda, nismo u Europi – kaže te upozorava na još jedan problem: – Mi proizvedemo kvalitetnu pšenicu koju izvozimo, a jedemo ozračenu pšenicu iz Ukrajine.
Otvori KEKS Pay
Seljacima treba isplaćivati poticaje po najavljenoj proizvodnji, recimo ako ja najavim da ću proizvesti 100 t kukuruza na 1 hektar zemlje onda bi bilo dobro da vlada financira sa 1000 eura po toni kukuruza prije sjetve, onda bi seljaci mogli prodavati za 150 eura po toni.