Kremlj pojačava pritisak na bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka kako bi proširio bjelorusko sudjelovanje u ruskom ratu protiv Ukrajine. Lukašenko i dalje pokušava odoljeti tim zahtjevima, istodobno nastojeći zadržati rusko odobrenje i podršku, piše Institut za proučavanje rata. Wall Street Journal izvijestio je, pozivajući se na ruske i europske dužnosnike, da Kremlj vrši snažan pritisak na Lukašenka da dopusti Rusiji aktivniju uporabu Bjelorusije u ratnim naporima protiv Ukrajine. Prema WSJ-u, Kremlj nastoji nagovoriti Minsk da dopusti ruskim snagama lansiranje dronova s bjeloruskog teritorija te proširenje fronte prema zapadu, kako bi prisilio Ukrajinu na premještanje postrojbi s glavne bojišnice prema bjelorusko-ukrajinskoj granici.
Bivši ruski obavještajni časnik upoznat s tim pitanjem rekao je za WSJ da Kremlj prijeti povlačenjem financijske podrške Bjelorusiji ako ne popusti. Kremlj i dalje Ukrajinu prikazuje kao prijetnju Bjelorusiji. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Rusija uvijek stajati uz Bjelorusiju i odbijati bilo kakve prijetnje, uključujući one iz Ukrajine, jer su Rusija i Bjelorusija sigurnosni i ekonomski saveznici.
Lukašenko se od 2022. godine opire dopuštanju Rusiji da u potpunosti operacionalizira bjeloruske oružane snage za podršku ruskim operacijama u Ukrajini ili da u velikim razmjerima regrutira vojnike u rusku vojsku.
Visokopozicionirani dužnosnici Kremlja i dalje ponavljaju rusku nespremnost na izravne pregovore s Ukrajinom te ističu da je Rusija predana svojim maksimalističkim ratnim ciljevima. Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev ponovio je uvjerenje da ruske snage mogu ostvariti sve ratne ciljeve na bojnom polju, odbacio legitimitet Volodimira Zelenskog kao predsjednika Ukrajine te odbio mogućnost izravnog dijaloga s Ukrajinom.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je istog dana da je Rusija spremna saslušati američke pregovarače, ali neće prihvatiti zamrzavanje trenutne crte bojišnice kao uvjet za pregovore. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov ponovio je da Rusija ostaje predana navodnim mirovnim planovima dogovorenima sa SAD-om na summitu na Aljasci u kolovozu 2025., te da Kremlj nije zainteresiran za suradnju s Europskom unijom kao pregovaračem.
Istodobno, ruske vlasti poduzimaju mjere za ublažavanje sve veće nestašice benzina u Moskvi-Sitiju usred rastuće krize s gorivom u cijeloj zemlji. Ukinuti su neki administrativni zahtjevi za cisterne s gorivom, a Rusija pregovara s Kazahstanom o uvozu oko 50.000 tona benzina. Nestašice su posljedica intenziviranih ukrajinskih napada na ruske rafinerije i logistiku, piše ISW.
Satelitske snimke pokazuju štetu na ruskoj infrastrukturi na Krimu
dakle, "Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je istog dana da je Rusija spremna saslušati američke pregovarače, ali neće prihvatiti zamrzavanje trenutne crte bojišnice"...a ruski trolovi uvjeravaju nas da rusija želi mir dok Lavrov jasno iskazuje želju za nastavkom rata do posljednjeg rusa.