Velik dio zapadne Europe ovog se tjedna suočava s novim toplinskim valom koji u pojedinim državama donosi temperature više od 40 Celzijevih stupnjeva. Meteorolozi upozoravaju da bi u Francuskoj temperatura mogla dosegnuti 43 stupnja, u Španjolskoj i do 45, dok se u dijelovima Njemačke, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva očekuje oko 40 stupnjeva, iako kalendarski ljeto tek počinje.
Ni noći neće donijeti značajnije osvježenje. U mnogim dijelovima zapadne Europe temperature se neće spuštati ispod 25 stupnjeva, što dodatno povećava rizik od toplinskog stresa, osobito za starije osobe i kronične bolesnike. Procjenjuje se da je u posljednje četiri godine u Europskoj uniji od posljedica velikih vrućina umrlo oko 200 tisuća ljudi, prenosi Politico.
Stručnjaci izdvajaju tri glavna razloga zbog kojih su toplinski valovi sve intenzivniji i opasniji.
Prvi je klimatske promjene. Znanstvenici upozoravaju da su globalne temperature od početka intenzivnog korištenja fosilnih goriva porasle za oko 1,4 Celzijeva stupnja. Iako klimatske promjene same po sebi nisu uzrokovale vremenski obrazac koji je donio sadašnji toplinski val, povećale su osnovnu temperaturu na kojoj takvi sustavi djeluju. Zbog toga su današnji toplinski valovi topliji nego što bi bili u prošlosti te se događaju češće.
Europa se pritom zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, što stručnjaci povezuju s blizinom Arktika i promjenama u regionalnim vremenskim obrascima. Upozoravaju i da bi, ako globalno zatopljenje dosegne tri stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama u Europi mogao biti dvostruko ili čak trostruko veći nego u scenariju ograničenog zagrijavanja.
Drugi problem predstavlja infrastruktura. Velik dio europskih zgrada projektiran je kako bi zadržavao toplinu tijekom zime, a ne kako bi štitio od ekstremnih ljetnih temperatura. Klimatizacijski uređaji i dalje su znatno rjeđi nego u mnogim drugim dijelovima svijeta, a brojni građani ne mogu si priuštiti njihovo korištenje zbog visokih troškova električne energije.
Problemi su vidljivi i u javnim službama. U Francuskoj je zbog visokih temperatura i nedostatka rashladnih sustava zatvoreno više od 800 škola, dok dio vlakova u Belgiji nema klimatizaciju, zbog čega su otkazane pojedine linije tijekom najvećih vrućina.
Treći razlog odnosi se na političke prioritete. Iako Europska unija i dalje provodi ambiciozne planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova, posljednjih godina sve veći naglasak stavljen je na gospodarski rast i industrijski razvoj. Istodobno, stručnjaci upozoravaju da države nedovoljno ulažu u prilagodbu klimatskim promjenama, poput zaštite stanovništva od ekstremnih vrućina i prilagodbe gradova sve toplijim ljetima.
Europska agencija za okoliš već je upozorila da postojeće mjere nisu dovoljne za zaštitu stanovništva od sve češćih toplinskih valova. Klimatolozi ističu da ekstremne vrućine više nisu tek prolazna neugodnost, nego ozbiljan javnozdravstveni problem koji će, bez odgovarajućih mjera, postajati sve izraženiji u godinama koje dolaze.
Otvori KEKS Pay
