Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Sanaderova obrana zove ruskog oligarha: On je isplatio Ježića

Ruski naftni magnat Mihail Gucerijev ustvrdio je kako je šefu Diokija platio pet milijuna eura za Družbu Adriju
16. ožujka 2012. u 09:32 97 komentara 9 prikaza
suđenje sanaderu, luka bebić, matulović, sanader (1)
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Sinoć su se "vrlo dobro zabavljali", a već jutros susreli na jednom ozbiljnijem mjestu. Oni su dugogodišnji prijatelji Ivo Sanader, okrivljenik u slučajevima Ina – MOL i Hypo, te Luka Bebić, donedavno predsjednik Sabora, član Predsjedništva HDZ-a, stranke kojoj je Ivo Sanader u inkriminirano vrijeme bio na čelu. U prilog njihovu prijateljstvu govori i podatak da je L. Bebić svojom kućom čija se vrijednost procjenjuje na 1,8 milijuna kuna sudjelovao u jamčevini koja je bila jedan od uvjeta da nekadašnji premijer sredinom prosinca prošle godine napusti remetinečki istražni zatvor. Nedugo poslije toga stari prijatelji našli su se kako bi proslavili doček Nove godine, a društvo im je, osim njihovih supruga, pravio i prijatelj Jerko Rošin, također sa suprugom. A upravo je Rošin glavni "krivac" što su se Bebić i Sanader sinoć javno susreli na zagrebačkom predstavljanju njegove zbirke pjesmica "Uprknuće".

Kako je Bebić na Županijski sud u Zagrebu pozvan kao svjedok obrane, koji je trebao (i donekle jest) potvrditi navode da je odluka o potpisivanju izmjena i dopuna međudioničarskog ugovora Vlade i MOL-a u Ini donesena nakon žučne rasprave u predsjedništvu stranke i da Sanader nije nikome nametao mišljenje i na nikoga vršio pritisak, tužiteljstvo se primilo propitivanja vjerodostojnosti Bebićeva svjedočenja.

– Nekad se tražilo da se vidi ta ruka koja se diže, da se vidi tko je, a tko nije – objasnio je.

Tužiteljica Vanja Marušić izravno je upitala Bebića: Jeste li vi založili imovinu za puštanje Ive Sanadera uz jamstvo? Na što je on kazao.

– Nisam ponudio svoje nekretnine u zalog da bi se Ivo Sanader pustio na slobodu kao što se sugerira. Sud može odobriti okrivljeniku da se brani sa slobode na temelju zakona i uvjeta. Nakon što je sud donio takvu odluku da se može pustiti uz jamstvo, nakon što je sud suvereno donio odluku da se Ivo Sanader može pustiti da se brani sa slobode pod određenim uvjetima, ja sam sudjelovao u tom jamstvu.

Kako je podatak o barba Lukinoj jamčevini za prijatelja Sanadera poznata stvar, bivši šef Sabora nije imao problema s odgovaranjem na to pitanje no na sljedeći rafal s uskočke strane žestoko je reagirao.

Gdje ste i s kime dočekali Novu godinu, pitala je V. Marušić, na što je Bebić odgovorio protupitanjem: 

– Je l' vi to meni želite ograničiti moju slobodu i ljudska prava? Nemate ništa drugo?

Nakon što je predsjednik sudskog vijeća dopustio pitanje, Bebić mu se obraća:

– Ako baš želite znati...

Sudac I. Turudić kaže: "Nisam vas ja pitao, tužiteljica je postavila pitanje" pa Bebić opet replicira: "Ali vi ste ga ponovili". Sučeva je ipak bila zadnja pa je rekao: "Nismo u Saboru".

Nakon prepirke i nakon što je sudac rekao da uvažava Bebićeve godine, Bebić je ipak odgovorio na pitanje o dočeku Nove godine.

Što se tiče načina donošenja odluka, objasnio je da je sjednice otvarao predsjednik HDZ-a i iznio bi o čemu je riječ, a onda bi onaj tko je problem pokrivao, na primjer ministar, davao temeljne glavne informacije i što se očekuje nakon rasprave, da se očekuje donošenje nekog zaključka u vezi s tim. Uvodničar bi iznio bitne stvari, a onda bi se otvorila rasprava. Rasprava je bila u obliku pitanja da se objasni početno izneseno stajalište. Neki bi sudjelovali šire, na primjer kod gospodarstva, kad nekoliko resora ima što reći o tom pitanju. Te su rasprave bile šire – objasnio je.

Postavljali smo pitanja, što to znači za RH, za zakon, za nas, objašnjava Bebić.

I u konkretnom slučaju oko ugovora s MOL-om žučno su raspravljali u vrhu stranke i donijeli zaključak da je sklapanje takvog ugovora dobro rješenje za Hrvatsku.

Za ugovor s MOL-om kaže da je bio dobar, pogotovo jer su zadržane odredbe koje su mogle osigurati kontrolu RH, a to je pitanje da se dionice jedno izvjesno vrijeme ne mogu stavljati na tržište. Ako bi netko preuzimao MOL kao mađarsku tvrtku, Hrvatska bi imala pravo prije preuzimanja otkupiti natrag Inine dionice. Bilo je mehanizama koji su ukupan sporazum učinili prihvatljivim, pojasnio je Bebić.

Nakon njega na klupu za svjedoke sjela je Marina Matulović Dropulić, bivša ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Kako je u to vrijeme bila i predsjednica NO Plinacra, svjedočila je o kupoprodaji skladišta podzemnog plina Okoli procjenjujući da je bila riječ o dobrom poslu.

– Sjetimo se samo nestašice plina zimi 2008. na 2009. kad je skladište bilo poluprazno. Nakon prodaje skladište je postalo puno, a treba i spomenuti da PSP Okoli nakon toga posluje pozitivno i povećao je kapacitet 20 posto – objasnila je.

Nakon ispitivanja svjedoka obje strane u postupku dobile su priliku izložiti nove dokazne prijedloge o kojima će sudsko vijeće odlučiti naknadno. 

Tako je Čedo Prodanović predložio da se ispita državljanin Rusije M. Gucerijev i to na okolnosti isplate honorara Robertu Ježiću te da im se dostavi mađarski spis, odnosno rješenje tamošnjeg državnog odvjetništva o nepostojanju MOL-ova mita.

Tužiteljica Laptoš predložila je da se neki iskazi svjedoka pročitaju, a riječ je o svjedocima iz Austrije i nekoliko njih koji su zbog starosti i bolesti spriječeni.

Iako obrana velike nade polaže u iskaz ruskog naftnog magnata koji je mađarskim istražiteljima izričito rekao da je on vlasnik ciparskih tvrtki preko kojih je, prema navodima USKOK-a, na račun Ježićeve tvrtke isplaćeno mito za Sanadera, i kako je zapravo riječ o honoraru koji je bio namijenjen upravo Ježiću (kao što obrana i tvrdi), postavlja se pitanje što ako se Gucerijev ne odazove pozivu kada i ako sud prihvati njegovo svjedočenje. J. Sloković po završetku rasprave kazala je da još nisu stupili u kontakt s Gucerijevom, ali se nadaju da hoće.

Suđenje se nastavlja 22. ožujka svjedočenjem Imre Fazekasa, direktora ciparskih tvrtki kojega je Ježić prozvao Hernadijevim čovjekom. Dan nakon njega na klupu za svjedoke trebao bi sjesti i Stephan Hurlimann, direktor Ježićeve švicarske tvrtke Xenoplast na čiji je račun isplaćeno pet milijuna eura navodnog mita.

9.34 sati – Sjednice gdje su pojedina pitanja bila predmet rasprave nisu bile uobičajene rutinske sjednice, nego su pitanja od posebnog interesa bila raspravljana na Predsjedništvu HDZ-a. Ne cijela materija nego neke bitne stvari oko kojih su se morali donijeti politički stavovi, primjerice, iz oblasti gospodarstva i zdravstva pa pitanja državnog proračuna. Raspravljalo se o bitnim stvarima, ne da se ide u neku dubinu – započeo je svoje svjedočenje na zagrebačkom Županijskom sudu bivši predsjednik Sabora Luka Bebić.

Na koji način su tekle te sjednice, pitala je Bebića Jadranka Sloković?

– Sjednice je otvarao predsjednik HDZ-a i iznio bi o čemu je riječ, a onda bi onaj tko je problem pokrivao, na primjer ministar, davao temeljne glavne informacije i što se očekuje nakon rasprave, da se očekuje donošenje nekog zaključka u vezi s tim. Uvodničar bi iznio bitne stvari, a onda bi se otvorila rasprava. Rasprava je bila u obliku pitanja da se objasni početno izneseno stajalište. Neki bi sudjelovali šire, na primjer kod gospodarstva, kad nekoliko resora ima što reći o tom pitanju. Te su rasprave bile šire – odgovorio je Bebić.

Postavljali smo pitanja, što to znači za RH, za zakon, za nas, objašnjava Bebić.

– Često se znalo da se donose odluke, tražili ste najpovoljnije rješenje koje će imati manje loših posljedica. Nekad se nije biralo između crnog i bijelog. Bitna stvar je da treba poduprijeti ili ne poduprijeti. Nakon rasprave gdje se moglo postavljati pitanja i raspravljati, i predsjednik je sudjelovao u raspravi, a na kraju, kad bi se napravio sukus i svi elementi stavljeni na glasovanje, i mi smo se o tome izjašnjavali glasovanjem. Nekad se tražilo da se vidi ta ruka koja se diže, da se vidi tko je, a tko nije – kaže Bebić.

Sloković: Je li Sanader vršio bilo kakav pritisak na članove da glasuju drukčije nego prema svojoj savjesti?

Bebić: Žustro se ponekad raspravljalo, ponekad su frcale iskre, pogotovo među resornim stajalištima. Nije se lomilo preko koljena, nego se dalo da se sagledaju i drugi slučajevi. Ponekad smo dva dana zaredom raspravljali. Posebno kad se raspravljalo o proračunu, kad svaki resor želi više iz proračuna. No, nitko nikomu ništa nije nametao. I predsjednik Vlade znao je tumačiti svoje mišljenje i tražiti da se ono prihvati, ali često se dogodilo da se to ne prihvati u stopostotnom obliku, uvijek je tu bilo amandmančića...

Sloković: Sjećate li se prezentacija Damira Polančeca na sjednicama Predsjedništva u vezi Ine i plinskog biznisa?

Bebić: Da, to su bila vrlo detaljna i precizna objašnjena položaja naše strane, interesa RH i druge strane da se promijene odnosi. Treba shvatiti kontekst, energetika je bila predmet interesa svih, kad je došlo do svjetske recesije, cijene energetika su rasle. Svaka zemlja tražila je mehanizme kako sačuvati nacionalne interese i osigurati energetsku neovisnost.

– Tu je Polančec detaljno i precizno nas izvještavao o čemu treba raspraviti i kakvi su odnosi između Ine i MOL-a i plinskog biznisa i to je trajalo i nije bilo samo jednom – kaže Bebić.

Sloković: Koji je bio konačan zaključak Predsjedništva HDZ-a?

Bebić: Nakon te iscrpljujuće rasprave došlo se do stajališta. Tada niste bili u prilici da birate između crne i bijele već da u tim okolnostima tražite najbolje rješenje. Tu se sve svodi na to kakav je odnos države i MOL-a koji je u početku bio strateški partner sa 25 posto, dok je država imala 60 posto. No, kasnije se MOL-ov udio počeo povećavati, a država je imala manji dio dionica. Kad je MOL postao većinski vlasnik sa 47 posto, trebalo je napraviti analizu...

Sudac: Braniteljica vas je pitala kakva je odluka donesena?

Bebić: Odluka da se prihvati to, no ja sam vam to rekao, to je nemoguće... Čitav je problem kompleksan. Zato ja objašnjavam. Ako me nećete pitati, ja to neću pojašnjavati.

Sudac: Nisam vas to ni pitao, vi naprosto odgovarate na pitanja. Kad vas budu pitali, onda odgovorite.

Sloković: Jeste li sudjelovali na sjednicama užeg kabineta Vlade?

Bebić: Jedan put sam sudjelovao kad se govorilo o Ini i MOL-u, najmanje jedanput.

Sloković: Zbog čega je došlo do izmjene međudioničarskog ugovora? Znate li u kakvom je financijskom stanju bila Ina?

Bebić: Nisam nikad znao detalje, mogao sam doznati da sam htio. Govorilo se da je položaj Ine težak i da je pred gubicima. Te su nove okolnosti bile teške za Inu. Prodavala je plin po cijenama koje su bile niže nego na tržištu, a EU je tražila tržišnu cijenu i da na Inu prestanemo prebacivati socijalnu subvenciju.

Sloković: Kakve je zaključke Hrvatski sabor donio o izvješću povjerenstva o Ini?

Tužiteljica Tamara Laptoš prigovara i traži da sud zabrani odgovor jer je sudsko vijeće odbilo kao dokaz provesti čitanje odluke saborskog povjerenstva o prodaji Ine stoga se odgovor ne dozvoljava. 

– To je bio plod otrovne voćke – kaže sudac Ivan Turudić.

Sloković: Je li ugovor bio dobar ili loš za interese RH?

Bebić: Bio je dobar, pogotovo jer su zadržane odredbe koje su mogle osigurati kontrolu RH, a to je pitanje da se dionice jedno izvjesno vrijeme ne mogu stavljati na tržište. Ako bi netko preuzimao MOL kao mađarsku tvrtku, Hrvatska bi imala pravo prije preuzimanja otkupiti natrag Inine dionice. Bilo je mehanizama koji su ukupan sporazum učinili prihvatljivim.

10.05 sati I sam Ivo Sanader odlučio je postaviti nekoliko pitanja svom prijatelju i nekadašnjem stranačkom kolegi.

Sanader: Da se vratimo na sjednice Vlade i užeg kabineta. Vi ste sudjelovale na sjednicama koje su tematski bile organizirane u prostorijama užeg kabineta, a niste mogli na sjednice užeg kabineta Vlade, je li tako?

Sudac: Ne može tako, postavili ste pitanje u kojem je dan odgovor, a to je nedopušteno pitanje.

Sanader: Samo sam htio pomoći

Sudac: Nemate što pomoći. Postavite drugačije pitanje?

Sanader: Jeste li sudjelovali na formalnim sjednicama Vlade?

Sudac: To je već odgovorio, rekao je da je.

Sanader: Jesu li se na tim sjednicama donosile političke odluke koje su se dalje operacionalizirale?

Bebić: To je bila jedna od faza. Najprije su bitne stvari raspravljane na Predsjedništvu. Za mene je logično da se, nakon što politička tijela rasprave o bitnim odlukama, to operacionalizira, da ide dalje na uži kabinet Vlade koji ponovno raspravlja bez donošenja posebnih zaključaka i da se nakon toga ide na Vladu gdje se dižu ruke i glasuje.

Sanader: Možete li reći kakve su odluke donesene o sklopljenim ugovorima na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora?

Tužiteljica želi da se zabrani taj odgovor, ali sudac dopušta.

Bebić: Sabor je prihvatio u svojim zaključcima da je to bilo korektno i da je sve vezano za ugovore bilo korektno. Sabor je sve svoje zaključke objavio u Narodnim novinama i dostupni su svima, ne trebaju tu dodatna objašnjenja, sve se to može tamo pročitati.

Sanader: Vezano za rad Predsjedništva HDZ-a, budući da ste jedan od osnivača HDZ-a i bili ste jedan od sudionika. Je li Predsjedništvo HDZ-a kao političko tijelo koje je dobilo izbore 2003. i 2007. postupalo sukladno s odgovornošću i vodeći računa o interesima RH ili je bilo jedno tijelo koje je ovlaš razmatralo pitanja ili su se zaista razmatrala pitanja?

Tužiteljica se opet protivi, okrivljeni Sanader opet odgovora.

Sudac: Nemojte upadati u riječ.

Sanader: Je li Predsjedništvo HDZ donosilo odluke vodeći računa o nacionalnim interesima?

Sudac: Recite tu jednu riječ.

Bebić: U skladu sa svojim ovlastima i u skladu sa svojim programom donosilo je političke odluke u skladu s interesima RH.

Sanader: Je li Predsjedništvo postupalo s punom odgovornošću?

Bebić: Sam sam se trudio da donosim svoja stajališta i glasujem za njih s punom odgovornošću i isto tako se nadam da su činili drugi članovi Predsjedništva.

10.22 sati Tužiteljstvo je dobilo priliku ispitati Bebića koji se na sudu našao kao svjedok obrane. Bebića će unakrsno ispitivati tužiteljica Vanja Marušić.

Tužiteljica: Možete li se sjetiti u kojem pravcu su išla pitanja Ivana Šukera na raspravama o Ini i MOL-u?

Bebić: Postavio je sva ona pitanja koja je smatrao da imaju odraz na državni proračun i na funkcioniranje države. Bio je precizan.

Tužiteljica: Kakav je bio odgovor?

Bebić: U svakom slučaju i gospodin Šuker je prihvatio obrazloženja koja su dana pa čak i ona koja su dana za državni proračun.

Tužiteljica: Jesu li postavljani amandmani na zaključke i u kojem obliku?

Bebić: Ja sam odgovorio takoreći amandmančići, nisu to bili pravi amandmani. Više se ne mogu sjetiti. Radilo se zapravo o pitanjima, pojašnjenjima.

Tužiteljica: Koliko dugo je trajala rasprava na tu temu na Predsjedništvu HDZ-a?

Bebić: Cijelo jedno popodne, predvečerje. Trajala je nekoliko sati, od pet-šest poslijepodne.

A u tome sam sudjelovao u prostorijama užeg kabineta, objašnjava Bebić da je prvi put kad je spominjao sjednicu užeg kabineta zapravo bio u prostorijama, ne na formalnoj sjednici.

– Zadnjih 10 do 12 godina raspravlja se kako izdvojiti plinski biznis, još je ona Vlada iz 2001. o tome raspravljala. RH je htjela izdvojiti taj biznis da ne ovisi o tržištu, i tu je bilo važno da Ina ne ode u stečaj – kaže Bebić na pitanje tužiteljice u kakvoj su vezi bili izmjena ugovora i plinski posao.

Tužiteljica: Koji dio plinskog poslovanja se trebao izdvojiti?

Bebić: Ne sjećam se detalja koji je to segment bio.

Tužiteljica: Je li bilo riječi hoće li se imenovati odbor izvršnih direktora i tko će ih imenovati?

Bebić: To su bile stvari o kojima su pregovarači i Vlada raspravljali.

Tužiteljica: Je li bilo riječi na koji će se još način zaštititi hrvatski interesi?

Bebić: Pravo prvokupa i reotkupa.

Tužiteljica: Samo to je bio mehanizam zaštite?

Bebić: Sve je to bilo povezano s promjenom vlasničke strukture. Prethodna prava bila su sidra koja su osiguravala interese RH.

Tužiteljica: Sjećate li se da li je bilo govora o poslovnom planu i proračunu na sjednici Predsjedništva?

Bebić: Kao obrazloženje svih prijedloga govorilo se o posljedicama na poslovanje Ine. Ina nije neka velika firma koja je mogla nagomilati nafte i rezerve, Ina je bila ovisna o tržištu i morala je brzo reagirati na tržište. To je bilo u tijeku i tako se Ina morala ponašati. Utoliko je država mogla planirati dobit za proračun...

Sudac: Pitalo vas se o planu i proračunu, tko će donositi?

Bebić: Ne znam o tome.

Tužiteljica: Jeste li vi založili imovinu za puštanje Ive Sanadera uz jamstvo?

Sudac dopušta ovo pitanje kako bi optužba problematizirala vjerodostojnost iskaza.

Bebić: Nisam ponudio svoje nekretnine u zalog da bi se Ivo Sanader pustio na slobodu kao što se sugerira. Sud može odobriti okrivljeniku da se brani sa slobode na temelju zakona i uvjeta. Nakon što je sud donio takvu odluku da se može pustiti uz jamstvo, nakon što je sud suvereno donio odluku da se Ivo Sanader može pustiti da se brani sa slobode pod određenim uvjetima, ja sam sudjelovao u tom jamstvu.

Nakon što je tužiteljica Marušić upitala Bebića gdje je i s kime dočekao Novu godinu, Bebić se naljutio i upitao tužiteljicu želi li tim pitanjem njemu ograničiti njegovu slobodu i ljudska prava?

– Nemate niša drugo? – upitao je Bebić .

Sudac: Sud odlučuje hoće li se dozvoliti pitanje.

Bebić: Ako baš želite znati.

Sudac: Nisam vas ja pitao, tužiteljica je postavila pitanje.

Bebić: Ali vi ste ga ponovili.

Sudac: Nismo u Saboru.

Nakon prepirke i nakon što se sudac rekao da uvažava Bebićeve godine, Bebić odgovara da je Novu godinu dočekao sa svojim prijateljima, Ivom Sanaderom i Jerkom Rošinom i njihovim suprugama.

Tužiteljica: Tko vas je pozvao da danas svjedočite na glavnoj raspravi?

Bebić: Odvjetnik Goran Suić.

Tužiteljica: Jeste li jučer bili u društvu Ive Sanadera?

Bebić: Da, ne predstavljanju knjige Jerka Rošina i jako smo se dobro, ako vas to zanima, zabavljali.

Prodanović prigovara kako se USKOK odnosi prema Bebiću. Spominje Dragu Vidakovića kao opskurnog svjedoka kojeg je obrana poslušala, a proziva tužiteljicu jer je bila zlonamjerna.

Sudac kaže da je prigovorio tužiteljici kad je rekla Bebiću: "Nas čujete slabije nego što čujete obranu" što je i sama tužiteljica potvrdila i još jednom se ispričala.

10.49 sati Na klupu za svjedoke sjeda Marina Matulović Dropulić, bivša ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U inkriminirano vrijeme bila je ministrica u Vladi RH i predsjednica NO tvrtke Plinacro. U izdvajanju plinskog poslovanja nije sudjelovala, no kao predsjednica NO Plinacra sudjelovala je pri kupnji PSP-a Okoli. Pozvao ju je predsjednik uprave Branko Radošević krajem 2008. godine kada joj je rekao da pregovori ne daju rezultata i to posebno zbog nemogućnosti određivanja cijene, načina isplate i drugih detalja o kojima Plinacro ništa ne zna i nema na njih utjecaja.

Matulović Dropulić je tada zamolila Ivana Šukera da odu do Sanadera kojem treba predstaviti problem. Primio ih je i rekli su mu o čemu je riječ. Sanader je na to rekao da se uključe u pregovore te je o tome obavijestio i Damira Polančeca.

Bila je, kaže na tri ili četiri sastanka u Ministarstvu gospodarstva, ali ništa se ni tamo nisu uspjeli sporazumjeti o vrijednosti PSP-a Okoli. Mađari su prvotno vrijednost procijenili na milijardu i 150 milijuna kuna, no dogovorili su da se angažira strana i neovisna kuća za procjenu vrijednosti i između više kandidata izabrana je Pricewaters Coopers. Na kraju je postignuta cijena od 514 milijuna kuna.

Matulović Dropulić smatra da je ugovor o prodaji PSP-a Okoli bio nužan-

- Sjetimo se samo nestašice plina zimi 2008. na 2009. kad je skladište bilo poluprazno. Nakon prodaje skladište je postalo puno, a treba i spomenuti da PSP Okoli nakon toga posluje pozitivno i povećao je kapacitet 20 posto, pojasnila je.

11.05 sati Tužiteljica Marušić počinje s unakrsnim ispitivanjem bivše ministrice.

Branko Radošević predstavio je Marini Matulović Dropulić neki ugovor, odnosno prijedlog ugovora Plinacra u kojem nije bilo cijene ni načina plaćanja.

Tužiteljica: Je li vam Radošević ili netko drugi rekao do kada bi taj ugovor trebao biti zaključen?

Matulović Dropulić: Da, žalio se da je krajnji rok nemoguće ispoštovati. Mađari su inzistirali da se zaključi do kraja 2008., pa smo Šuker i ja o tome obavijestili Sanadera i rekli da je to nemoguće pa se on usuglasio da se prolongira zaključenje ugovora.

Tužiteljica: Je li vam poznat razlog zašto su Mađari tražili tako kratak rok?

Matulović Dropulić: Mislim da je to bilo zato što su bili u lošoj financijskoj situaciji.

11.18 sati Obrana i tužiteljstvo nakon svjedočenja bivše ministrice dobili su priliku iznijeti nove dokazne prijedloge. Tako je Čedo Prodanović predložio da se ispita državljanin Rusije Mihail Gucerijev i to na okolnosti isplate honorara Robertu Ježiću za Družbu Adriju, te da im se dostavi mađarski spis, odnosno rješenje tamošnjeg državnog odvjetništva o nepostojanju MOL-ova mita.

Tužiteljica Laptoš predlaže da se neki iskazi svjedoka pročitaju, a riječ je o svjedocima iz Austrije i nekoliko njih koji su zbog starosti i bolesti spriječeni.

Sud će o dokaznim prijedlozima odlučiti naknadno, a suđenje se nastavlja 22. ožujka svjedočenjem Imre Fazekasa, MOL-ova čovjeka koji se spominje u kontekstu navodne isplate mita Sanaderu za predavanje upravljačkih prava u Ini MOL-u. Dan nakon njega na klupu za svjedoke trebao bi sjesti i Stephan Hurlimann, švicarski državljanin koji je također imao navodne veze sa slučajem.

U ponedjeljak pripremno ročište z

U ponedjeljak pripremno ročište za Fimi mediju

Sljedeći tjedan Ivo Sanader na sud se vraća već u ponedjeljak kada je zakazano prvo pripremno ročište u predmetu Fimi medija. Odvjetnica J. Sloković najavila je da će predložiti 50-ak svjedoka, što je popriličan broj, ali u odnosu na broj svjedoka koje će predložiti tužiteljstvo, ipak puno manji. Sloković smatra i da su njihovi svjedoci kvalitetniji. Nije htjela odati o kome je riječ jer su pripremna ročišta zatvorena za javnost. Tako je još uvijek nepoznato hoće li na popisu svjedoka osvanuti i ime predsjednice stranke J. Kosor.

Hrvatski institut za financije
Put do poslovnog uspjeha
Usavršite svoje znanje u upravljanju projektima
  • Avatar Zezanje
    Zezanje:

    Narod je segregiran na ovakve i one druge. Nadjite se.

  • Peter Petrovic:

    kada cete zavrsiti stim cirkusom oslobodite vec jednom te lopuze jonako im ne bude nista a hrvatska usparat ce gomile novca stim sudskim farsama.

  • zook:

    hahahaha kakva dobra fora, deda mraz je dao lovu ježiču , ahahaha