Borbe na tajlandsko-kambodžanskoj granici produljile su se na treći dan, a jučer su se pojavila i nova žarišta. Obje strane tvrde da djeluju u samoobrani u sukobu za koji se smatra kako je prouzročen graničnim sporom te pozivaju drugu stranu da prekine borbe i započne pregovore. Više od 30 ljudi je ubijeno, a više od 130.000 raseljeno u najgorim borbama između jugoistočnih azijskih susjeda u posljednjih 13 godina. Naime, Tajland i Kambodža desetljećima se prepiru oko jurisdikcije nad raznim neoznačenim točkama duž svoje 817 km duge kopnene granice, a središnje mjesto u sporu zauzima kontrola nad drevnim hinduističkim hramovima Prasat Ta Moan Thom i Preah Vihearom iz 11. stoljeća.
Spor dulji od 60 godina
Međunarodni sud pravde dodijelio je Preah Vihear Kambodži 1962. godine, ali napetosti su eskalirale 2008. nakon što ga je Kambodža pokušala uvrstiti na UNESCO-ov popis svjetske baštine. To je dovelo do sukoba tijekom nekoliko godina i do najmanje desetak poginulih. Kambodža je u lipnju izjavila da je od suda zatražila da riješi svoje sporove s Tajlandom, koji tvrdi da nikada nije priznao nadležnost suda i preferira bilateralni pristup. Hram Preah Vihear drevni je hinduistički hram koji je izgradilo Kmersko Carstvo, a nalazi se na vrhu litice visoke 525 metara u planinama Dângrêk. Hram je ključna točka duhovnog života ovog carstva, održavao ga je i mijenjao niz kraljeva Kmerskog Carstva te stoga nosi elemente nekoliko arhitektonskih stilova. Neobičan je među kmerskim hramovima po tome što je izgrađen duž duge osi sjever-jug, umjesto da ima konvencionalni pravokutni tlocrt s orijentacijom prema istoku. Po hramu je ime dobila pokrajini Preah Vihear, u kojoj se nalazi. Ime hrama Prasat Ta Muen Thom doslovno se prevodi kao "Veliki hram Djeda Pileta".
Nalazi se nedaleko od dva povezana hrama u gusto pošumljenom području gdje je pristup otežan na jednom od prijevoja kroz planine Dângrêk. Tijekom 1980-ih i 1990-ih, kada su Crveni Kmeri kontrolirali područje, opljačkali su hramove u tom području kako bi financirali svoje gerilsko ratovanje. Mnogi dijelovi arhitekture i originalne skulpture hramova su ukradeni, ponekad odvajani i dinamitom, te prokrijumčareni iz Kambodže i prodani na crnom tržištu. Hramovi su udaljeni nekoliko stotina metara jedan od drugoga, a činili su kompleks koji je bio važna postaja na glavnoj ruti Kmerskog Carstva, drevnoj kmerskoj autocesti od glavnog grada Angkora do glavnog administrativnog središta na sjeverozapadu Phimaija, koji je danas na području Tajlanda. Diplomacija te zemlje jučer je izjavila kako je u sukobima ubijeno sedam vojnika i 13 civila, dok je u Kambodži ubijeno pet vojnika i osam civila, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Maly Socheata.
Apeli za prekid vatre
U tajlandskoj pograničnoj pokrajini Sisaket sveučilišni kompleks pretvoren je u privremeni smještaj, u kojem je, prema riječima volontera, boravilo više od 5000 ljudi. Samrong Khamduang (51), jedna od njih, rekla je da je napustila svoju farmu, koja se nalazi oko 10 kilometara od granice, kada su u četvrtak izbile borbe. Njezin suprug ostao se brinuti za stoku. – Toliko smo se uplašili zvuka topništva, ali moj suprug je ostao i sada smo izgubili vezu. Nisam ga mogla nazvati. Ne znam što se tamo događa – kazala je. Malezijski premijer Anwar Ibrahim, predsjednik regionalnog bloka ASEAN, rekao je da će nastaviti gurati prijedlog o prekidu vatre. Kambodža je podržala Anwarov plan, a Tajland je rekao da se s njim u načelu slaže.