Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Rast 3,1% od turizma i potrošnje, industrija pada, živimo od rente

Bilo bi to sporije od ekonomskih kretanja u prvom tromjesečju, koja su dobacila na 3,9 posto, ali bolje nego što se na početku ove kalendarske godine očekivalo i svakako osjetno iznad pesimističnih kretnja u najjačim ekonomijama
27. kolovoza 2019. u 09:05 90 komentara 8318 prikaza
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

S dvotjednim vremenskim odmakom u odnosu na prve procjene statističkih ureda ostalih europskih država Državni zavod za statistiku sutra će objaviti prvu procjenu kretanja hrvatskog BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu. Ekonomski institut Zagreb vjeruje da nas čeka solidna brojka i ugodna vijest – rast na međugodišnjoj razini od 3,1 posto. Bilo bi to sporije od ekonomskih kretanja u prvom tromjesečju, koja su dobacila na 3,9 posto, ali bolje nego što se na početku ove kalendarske godine očekivalo i svakako osjetno iznad pesimističnih kretnja u najjačim ekonomijama.

EUROSTAT U EU i eurozoni rast BDP-a usporio u drugom kvartalu

Nezadovoljavajuća struktura

Plusevi, kao i dosad, dolaze od turizma, rasta potrošnje i građevinskog sektora, a pritisak prema dolje stvaraju visoki uvoz te posrtanja u industriji.

– Vlada je nasjela na ciljanu halabuku turističke branše, koja je dijelom bila podržana i od znanstvene zajednice, da ne kažem znanstvene prostitucije, te je najavila smanjenje PDV-a iako nam je sezona u svim elementima dobra. Očekujem da će cijela ova godina donijeti rast BDP-a od 3,5 posto, s turizmom kao okosnicom rasta u svim kvartalima osim prvoga – komentira Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb.

– Imamo zadovoljavajuću dinamiku rasta s nezadovoljavajućom strukturom izvora rasta. Sve ostaje u renti – ističe Lovrinčević koji je mišljenja da četvrti krug poreznog rasterećenja, koje je najavio ministar financija Zdravko Marić, nije trebalo usmjeravati prema smanjenju PDV-a u turizmu, jer će smanjenje potrošnih poreza utjecati na dinamiku rasta u sljedećoj godini.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić ističe da HNB predviđa određeno usporavanje prema kraju godine, neki visokofrekventni pokazatelji s kraja drugog kvartala već su ga i registrirali, ali i on je mišljenja da će stopa rasta u drugom tromjesečju biti solidna.

Andrej Plenković, Angela Merkel USPORAVANJE Ispuhala se njemačka ekonomija: Nova recesija bi za Hrvatsku bila pogubna

Oprez je svakako potreban jer je u okruženju puno više negativnih nego pozitivnih rizika. Blago usporavanje rasta u Njemačkoj ne bih nazvao recesijom, nego stagnacijom ekonomske aktivnosti – ističe Vedran Šošić.

Na kvartalnoj su razini pad zabilježili Njemačka (-0,1%), Švedska (-0,1%) i Ujedinjeno Kraljevstvo, čije ekonomije čine gotovo 40 posto gospodarstva EU. Italija je na “pozitivnoj nuli”.

– Još uvijek nema nikoga tko će glasno viknuti da je Europa u recesiji, no to je više stvar stila, konvencije i još uvijek većeg broja manjih država koje rastu, nego sadržaja – napisao je Velimir Šonje za Arhivanalitiku. Početak je tu, ostaje problem s predviđanjem trajanja i intenziteta.

– Hrvatskim kreatorima politike, posljednjih godina naviklima na vodopad svježeg novca koji se uz velike međugodišnje stope rasta slijeva u državni proračun, što dostaje da se nahrane svi važni apetiti bez povećanja deficita i javnog duga, ova se priča možda čini kao daleka priča o suši u nekom krateru na Marsu. Međutim, Mars je daleko, a ovo o čemu pišem je pred vratima – navodi Šonje.

Darko Horvat MINISTAR GOSPODARSTVA 'EU fondovi mijenjaju Hrvatsku. BDP raste jer se probudila država'

Nijemci se ne usude ući u dug

Željko Lovrinčević nije siguran da će sve jači pritisak na njemačke vlasti da dignu državnu potrošnju da bi ubrzali rast imati pozitivan ishod.

– Za Nijemce je izbjegavanje zaduženja svetinja. Njemački političari ne usude se ući u dug i povećati deficit jer se boje odmazde birača. Nijemce ne muči nedostatak domaće potražnje te nemaju osobitu potrebu povećavati je. Njih muče poremećaji u svjetskoj ekonomiji, prije svega odnosi Kine i Sjedinjenih Američkih Država te rasplet Brexita – tumači Lovrinčević.

Usporavanje njemačke ekonomije ponajprije dolazi zbog smanjenog izvoza automobila

INA
HUMANITARNO
INA brine o zdravstvenim ustanovama, institucijama i udrugama
Sberbank
#OSTAJEM DOMA
Sberbank pokreće Pričaroliju: Poznati hrvatski glumci djeci čitaju priče na Sberbank YouTube kanalu
  • magdalenakristo:

    Obzirom na zatečeno stanje, smatram da Marić vrlo dobro obavlja svoj posao

  • tuzo5:

    Ne vidim problem ako smo u rastu, i to već dulji vremenski period. Ne radi se o slučajnosti već o rezultatu predanog rada ministra Marića i ljudi u njegovom resoru, kao si drugih sestrinskih resora.

  • riise:

    Danas je naš dugoročni dug još pao na 0,723%, a što značajno pomaže privatnom sektoru,smanjuje teret duga i pridonosi njegovoj održivosti.Uz blagi rast raspoloživog dohotka raste i cijela ekonomija koja se većinom bazira na potrošnji. Kada smo plaćali kamate preko ... prikaži još! 8% ( 2000-tih) nije ni moglo biti nekog značajnijeg razvoja zbog toga, i zato taj kurs koji je počeo 2015.g., a znatno su ga unaprijedile vlade iza toga treba pod svaku cijenu nastaviti...