Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum (63) uspjela je na mjesec dana odgoditi carine od 25 posto koje je uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump. Prva žena koja obnaša dužnost predsjednice u povijesti Meksika obvezala se na postavljanje većeg broja policijskih snaga na granici SAD-a, spominje se 10.000 ljudi, kako bi se zaustavilo krijumčarenje droge, posebno fentanila, dok će SAD zauzvrat poraditi na zaustavljanju krijumčarenja oružja u Meksiko.
Sheinbaum je predsjednica tek nekoliko mjeseci, od listopada 2024., no prije toga je pet godina vodila glavni grad Ciudad de México. Po struci je znanstvenica, kao stručnjakinja za energetiku napisala je stotinjak članaka i dvije knjige o energiji, okolišu i održivom razvoju. Sheinbaum se 1989. učlanila u Stranku demokratske revolucije (PRD), no napustila ju je 2014. i pridružila se pokretu Morena Lópeza Obradora. Dvije je godine bila gradonačelnica Tlalpana, sve dok na izborima 2018. nije izabrana za gradonačelnicu Ciudad de Méxica, temeljeći kampanju na suzbijanju kriminala. U lipnju prošle godine uvjerljivo pobijedila protukandidatkinju iz Stranke nacionalne akcije (PAN) Xóchitl Gálvez i preuzela vođenje države 1. listopada.
U prosincu 2024. Forbes ju je uvrstio na četvrto mjesto najmoćnijih žena na svijetu, iza Ursule von der Leyen, Christine Lagarde i Giorgie Meloni. U obrazloženju se navodi da je ušla u povijest kada je izabrana za prvu ženu predsjednicu Meksika te da je među znanstvenicima i kreatorima politike koji dijele Nobelovu nagradu za mir 2007. za sudjelovanje na znanstvenom panelu Ujedinjenih naroda o klimi. Rođena u židovskoj obitelji u Ciudad de Méxicu, Sheinbaum je i prva osoba židovske vjere na čelu te zemlje. Otac Carlos, porijeklom Židov Aškenaz, bio je kemičar, a majka Annie biologinja. Claudijin je djed emigrirao iz Litve 1928. i u Meksiku se počeo baviti trgovinom nakitom.
Bio je član meksičke Komunističke partije. Majka Annie pak dolazi iz židovske sefardske obitelji (Sefardi su podskupina Židova s Pirenejskog otočja) koja je u Meksiko stigla 1942., bježeći od progona Židova u Bugarskoj tijekom Drugog svjetskog rata. Annie Pardo postala je prva Sefardka u meksičkom akademskom svijetu. Kao gradonačelnica Tlalpana, bavila se problemima javnih usluga i javnih prostora, smanjenjem korupcije i provedbom socijalnih programa za žene i mlade odrasle. Našla se pod kritikama kad se privatna škola u Tlalpanu srušila tijekom potresa 2017., usmrtivši 19 djece i sedmero odraslih. Pokazalo se da je zgrada nepropisno nadograđena i da je njezina vlasnica krivotvorila dokumente. Dio javnosti krivio je Sheinbaum jer nije uvela red oko izdavanja dozvola za korištenje zemljišta, izgradnju i rad škole, dopuštajući školi da nastavi s radom.
No, to joj nije naškodilo u karijeri koju je nastavila vodeći glavni grad, kao prva žena na toj dužnosti. Osim borbe protiv kriminala, obećala je i milijun novih radnih mjesta tijekom svog mandata, univerzalnu mirovinu za starije osobe i proširiti sustav Metrobúsa kako bi povezao periferiju sa središtem grada. U prvih 52 mjeseca njezina mandata u Ciudad de Méxicu se dogodilo 5078 ubojstava, više nego za vrijeme njezinih prethodnika, no uspjela je smanjiti stopu ubojstava sa 17,9 na 100.000 ljudi u 2018. na 8,6 u 2022. Dodatno je pooštrila mjere za sprečavanje nasilja nad ženama, uvela SOS telefonsku liniju i dala izgraditi 710 kilometara sigurnih staza pod sloganom "Hodaj slobodno, hodaj sigurno".
Razvila je i program otkupa oružja koji je građanima omogućio da anonimno zamijene svoje oružje, bilo da su ga nabavili legalno ili na drugi način, za gotovinu. Usredotočila se na razbijanje kriminalnih organizacija, uhitivši nekolicinu njihovih vođa. Postupno je raspoređivala Nacionalnu gardu u Ciudad de Méxicu kako bi se smanjilo nasilje. Uvela je program stipendiranja za 1,2 milijuna učenika od predškolskog do srednjoškolskog obrazovanja, a u marginaliziranim sredinama otvarala je društvene centre u kojima su se odvijali umjetnički, sportski i obrazovni programi koje je 2021. godine nagradio i UNESCO. Prije tri godine dala je ukloniti kip Kristofora Kolumba kao dio onoga što je nazvala vježbom "dekolonizacije".
Kada je u nesreći u metrou poginulo 26 osoba, a 80 je ozlijeđeno, uz pet nestalih, smijenila je glavnog direktora metroa Ciudad de Méxica. Neki kritičari rekli su da je kao gradonačelnica trebali više poraditi na poboljšanju infrastrukture metroa koji je otvoren prije njezina dolaska. Ni ta joj tragedija nije naštetila u kandidaturi na predsjedničkim izborima 2024. Bivši predsjednik u kampanji ju je nazvao "bugarskom Židovkom", nakon čega je javno objavila svoj rodni list, dokazujući da je rođena u Ciudad de Méxicu. Dobila je najveći broj glasova ikada zabilježen za nekog kandidata u meksičkoj povijesti. Početkom listopada 2024., na godišnjicu tragedije u Tlatelolcu, izdala je dekret kojim se priznaje odgovornost države za stradanja, uz javnu ispriku. Sukobi između vladinih snaga i organiziranog kriminala za njezina su se mandata pojačali, uz uhićenja visokorangiranih vođa kartela, ali i kolateralne žrtve među civilima.
U prvih 100 dana na dužnosti, izvijestila je o uhićenju 7720 pojedinaca, zapljeni 66 tona droge i otkrivanju 115 laboratorija za metamfetamin. Pokrenula je, ovaj put nacionalni, program otkupa oružja. U studenom je prvi put otputovala u inozemstvo kao predsjednica kako bi prisustvovala summitu G20, na kojem je predložila izdvajanje jedan posto globalne vojne potrošnje za pošumljavanje i zagovarala proširenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u korist Afrike, Latinske Amerike, Kariba i malih otočnih nacija. Čestitala je Trumpu na pobjedi, a nakon njegovih prvih prijetnji carinama od 25 posto na meksički uvoz, poslala mu je pismo s upozorenjem da će uzvratiti istom mjerom, ali i izrazila zabrinutost zbog protoka vatrenog oružja iz SAD-a u kriminalne skupine u Meksiku. Sad ima mjesec dana da razmisli kako odgovoriti na uvođenje carine.
FOTO Karijera mu je krenula uz 'tatin poguranac', zarađivao milijarde i doživio bankrote: Dječak plavih očiju opet je prvi čovjek SAD-a
Ne razumijem zašto mediji u cijelom svijetu uvijek podržavaju krive stranke o loše politike. Trump nije problem, on je lijek za poludjeli woke zapad. Zato i njemačkoj treba AfD, zato i Britaniji trebaju tektonske promijene.