Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Svaki pacijent ima 18 recepata: Na ove bolesti odlazi najviše lijekova

U Hrvatskoj se 2004. godine na lijekove trošilo gotovo tri milijarde kuna manje nego danas.
23. rujna 2019. u 08:35 28 komentara 13304 prikaza
lijekovi
Foto: Ilustracija: Robert Anic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/7

Ukupno je u Hrvatskoj u prošloj godini potrošeno lijekova u vrijednosti 6,6 milijardi kuna, što je oko pola milijarde kuna ili 8 posto više nego godinu prije. U godinu dana potrošeno je i više lijekova kad je riječ o količini pa tako i njihovoj ukupnoj cijeni, zaključuje se iz izvještaja Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Ilustracija NESTAŠICA LIJEKOVA U Hrvatskoj svakoga dana nije dostupno dvjestotinjak lijekova

Usporedbom s prvom ovakvom računicom HALMED-a unatrag 15 godina dobiva se još jasnija slika – 2004. godine u Hrvatskoj se na lijekove ukupno trošilo gotovo tri milijarde kuna manje nego danas, a potrošnja, uvjetno rečeno, po stanovniku bila je gotovo dvostruko manja. Dnevna potrošnja lijekova, naime, računa se mjernom jedinicom definirane dnevne doze na tisuću stanovnika, koja je lani bila 1105, dok je 2004. godine to bilo – 658. To znači da je dnevnu dozu nekog lijeka onda na tisuću stanovnika koristilo njih 658, a danas svaki stanovnik na njih tisuću. Kontinuirani rast potrošnje lijekova i jednako takav rast troškova na lijekove u nas traju godinama, što je s jedne strane razumljivo s obzirom na razvoj medicine i lijekova za niz bolesti te razvoj posebno skupih lijekova, a s druge strane upozorava na demografsku sliku Hrvatske i staru populaciju koja u pravilu ima više dijagnoza i terapija.

Milan Bandić Svjetski mjesec borbe Bandić poručio Kujundžiću: Lijekovi za Alzheimerovu bolest trebaju doći na A listu

Kaskamo za svijetom

– Najveća nam je količina lijekova vezana za kronične nezarazne bolesti, među kojima su prve kardiovaskularne bolesti. One su glavni problem ove zemlje, što je žalosno jer u drugim razvijenim zemljama to više nije tako. Tamo se uspješno provodi i primarna i sekundarna prevencija, a u tome smo mi jako zaostali i zato trošimo jako puno lijekova. Nadalje, potrošnja tih lijekova govori i o tome da i dalje imamo puno pacijenata koji nisu postigli ciljne vrijednosti, kao što je i kod dijabetesa, gdje cijenom raste jer raste broj novooboljelih i onih koji nemaju postignute ciljne vrijednosti. Važno je reći i da, kad se usporede drugi podaci, poput onih HZZO-a, činjenica jest da nam je jako narastao prosječan broj recepata po jednom pacijentu godišnje. Došli smo gotovo do 18 recepata po jednom osiguraniku prosječno godišnje što samo govori u prilog procjeni da prosječno jedan osiguranik u Hrvatskoj, pogotovo stariji, ima više od 3,5 kronične bolesti. Dakle, to govori da mi nikad nismo bili spremni svojom strategijom ili provođenjem u djelo na starenje populacije. Raste broj dijagnoza, imamo staru populaciju koja je bolesna i koja nije učinkovito liječenja – poručuje dr. Tereza Šarić, cijenjena farmakoekonomska stručnjakinja.

 | Autor : Borna Filic/Pixsell Foto: Borna Filic/Pixsell

Jednako misli i Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, koja nadodaje kako se uvode novi skupi lijekovi te proširuje lista, što je, logično, i financijsko povećanje, dok je povećanje potrošnje po kutijama lijekova očekivano jer je stanovništvo Hrvatske sve starije i bolesnije.

– Problem je što je kod nas sve više kroničnih bolesti i što se puno troši na komplikacije bolesti, posebno dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, što je ključno – kaže mag. Soldo. Najveći je porast potrošnje, kad je riječ o količini količine, i prošle godine zabilježen kod ramiprila koji se, dakle, koristi upravo kod kardiovaskularnih bolesti, koje su u nas najčešći uzrok smrtnosti. U financijskom smislu pak na prvom mjestu su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti, a potom – ibuprofen. Za čak deset milijuna kuna u godinu dana porasla je potrošnja ibuprofena u izvanbolničkoj potrošnji, prema izvještaju HALMED-a, u kojem stoji kako je lani za taj lijek (izvan bolnica) potrošen 97,1 milijun kuna.

Ilustracija NAJDEPRESIVNIJI KRAJ Podravina troši najviše psihofarmaka, Istra i Split najmanje

Lijek za štitnjaču u porastu

Među, prvih 25 lijekova u financijskom smislu čak su njih devet posebno skupi lijekovi, a najveći porast imao je nusinersen, odnosno Spinraza, za koju je lani izdvojeno 81,8 milijuna kuna u usporedbi s oko pet milijuna kuna u 2017. godini. Lijek za spinalnu mišićnu atrofiju, podsjetimo, prošlog je proljeća uvršten na HZZO-ovu listu uz ograničenje na oboljele koji nisu na respiratoru i nisu punoljetni.

Ljetos su ti kriteriji maknuti te je nusinersen dostupan svim oboljelima. Nadalje, lani je gotovo 30 posto povećana potrošnja hormona štitnjače te još više vitamina D koji se, kažu stručnjaci, koristi kod niza dijagnoza pa tako i kod bolesti štitnjače. No, znatno povećanje korištenja hormona štitnjače dr. Velimir Altabas objašnjava činjenicom da postoji cijela nova kategorija pacijenata – trudnice. Kao drugi razlog ovako velikom povećanju korištenja hormona štitnjače lani u nas dr. Altabas navodi i laku dostupnost pretraga.

 

Svaki dan pacijentima u Hrvatskoj nije dostupno 200-tinjak lijekova

Gotovo svaki dan hrvatskim pacijentima u ljekarnama nije dostupno dvjestotinjak lijekova, a nestašice su naročito problematične kada je riječ o lijekovima na recept jer njihov nedostatak najviše osjećaju pacijenti iz malih sredina zbog suženog izbora liječnika i ljekarni, upozoravaju ljekarnici. Nestašice lijekova sve su veći problem ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj Europi pa se udruženja ljekarnika i javnih i bolničkih ljekarni time bave već nekoliko godina, rekla je Hini predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

– Dodatne teškoće nastale su kada smo dopustili da se jedan proizvođač lijekova distribuira samo preko jedne veledrogerije pa cijelo tržište Hrvatske ovisi samo o njihovim zalihama. To može izazvati teške posljedice u slučaju epidemija ili nekih drugih izvanrednih okolnosti koje mogu uzrokovati povećanu potrebu za lijekovima ili medicinskim proizvodima, a država ovisi o samo jednom dobavljaču – kaže Soldo. U slučaju da nekog lijeka nema u ljekarnama, Zakon o lijekovima i Pravilnik o propisivanju i izdavanju lijekova predviđa da pacijent u ljekarni može dobiti isti lijek drugog proizvođača, istog sastava i doze, osim ako njegov liječnik ne odredi drukčije.

– Problem je, međutim, ako dođe do nestašice lijeka koji je propisan na receptu, a najjeftiniji je na tržištu, jer ljekarnik ne smije izdavati ni za lipu skuplji lijek, nego mora pacijenta uputiti k liječniku po novi recept – ističe Soldo. Za neke lijekove treba dobiti i preporuku specijalista, tako da pacijent ne može novu terapiju dobiti od liječnika obiteljske medicine. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kažu da je ljekarna, u slučaju ako nema propisanog lijeka, obvezna na zahtjev osigurane osobe pribaviti lijek najkasnije u roku od tri dana ili omogućiti da on bude izdan u drugoj ljekarni. Podsjećaju da vode evidenciju o prijavljenim problemima u opskrbi lijekovima na web-stranicama. (h)

podmukla bolest
HRT-ova voditeljica iznenada završila na hitnoj pa upozorila na veliki problem: 'Ne ignorirajte simptome'
CVH
CVH
Naučite kako samostalno obaviti pregled motocikla i dođite na besplatnu provjeru tehničke ispravnosti
  • IvoDivo:

    Farmaceutska industrija je najveća mafija i kriminal na svijetu. na žalost u tome sudjeluju brojni liječnici kojima nije važno kolilo je lijek djelotvoran, već koliku pinku će oni dobiti. Trebalo bi uvesti permanentnu inspekciju liječnika i koje lijekove propisuju

  • Immanuell:

    Ishitrene odluke bez provjere u praksi, nevoljnost države da se uključi u rješavanje dugova...... Na svakom koraku glupost i amaterizam, primjena tržišnih pravila tamo gdje to ne ide, otvoreno nuđenje rješenja u smislu privatizacije zdravstva........ Mladi ljudi, tko može neka ... prikaži još! ode van odavde, mi kojima je kasno moramo i ovo progutati. Vi ne morate.

  • nešperlin:

    Eto ja u 730 dan a ni jedan recept. A znam još takvih. Ali zato neki imaju pune ladice ,nek se nađe,zlu ne trebalo. Čisto zato jer su besplatni