Koprivničko-križevačka županija uvjerljivo je prva po potrošnji psihofarmaka, lijekova koji djeluju na središnji živčani sustav.
Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinska pomagala (HALMED), lani je u toj županiji svaki dan potrošeno oko 229 definiranih dnevnih doza psihofarmaka na tisuću stanovnika. Na drugome je mjestu virovitičko (220), a na trećem bjelovarsko područje (218).
Najmanje psihofarmaka potrošeno je u Istarskoj županiji, tek 136 dnevnih doza na tisuću stanovnika. Na drugome je mjestu još jedna južna županija, Splitsko-dalmatinska, s potrošnjom od 146 doza. Prosječna potrošnja u Hrvatskoj iznosila je 179 doza.
U skupini psihofarmaka, odnosno lijekova koji djeluju na središnji živčani sustav, su anestetici, analgetici, psiholeptici (anskiolitici, hipnotici, sedativi…) i psihoanaleptici (antidepresivi, psihostimulansi, lijekovi protiv demencije), lijekovi za liječenje ovisnosti o alkoholu i drogama…
Upravo su psiholeptici kao skupina po korištenju lani bili na prvome mjestu u Hrvatskoj: svakodnevno se trošilo oko 110 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika. Riječ je o izvanbolničkoj potrošnji lijekova.
Prema financijskom trošku, psihofarmaci su tijekom prošle godine bili na drugome mjestu s ukupnim iznosom od 860 milijuna kuna. Prvi su lijekovi protiv zloćudnih bolesti na koje je potrošeno oko 1,6 milijardi kuna.
Na području Podravine, primjerice, po stanovniku se troši gotovo dvostruko više anksiolitika nego u Istri. Najpopularniji lijekovi iz te skupine su normabel, apaurin i xanax.
Gledano pojedinačno, lijek protiv hipertenzije ramipril bio je prvi s 57,8 dnevnih doza, a na drugom je mjestu acetilsalicilna kiselina (Aspirin) s 56,6 dnevnih doza.
Podaci HALMED-a otkrivaju i kako je ukupna potrošnja lijekova lani iznosila oko 6,6 milijardi kuna. “Potrošnja lijekova prema financijskim pokazateljima bilježi porast od 8,06 posto u odnosu na 2017. godinu”, navodi se u izvještaju.
Izvanbolnička potrošnja lijekova iznosila je ukupno oko četiri milijarde kuna, odnosno 60 posto ukupne potrošnje, što je povećanje od 5,8 posto u odnosu pretprošlu godinu.
Obiteljski liječnik Zrinko Karlović o nelogičnostima i problemima oko izvješćivanja policije o zdravstvenom stanju pacijenta
Istra, Split & Co su na necem drugom.