Sindija Brakovska ima 18 godina i sanja o karijeri frizerke ili učiteljice plesa. Pohađa Tehničku školu za turizam i kreativnu industriju u Rigi, gdje se priprema za poslove u ugostiteljstvu, turizmu i modi. No, Sindija u učionici zajedno s još dvadesetak djevojaka između 16 i 18 godina, sjedi za stolom na kojem leži nešto što rijetko viđamo u europskim školama – zračna puška. Nezgrapna, crna i teška preko 2,8 kilograma, izgleda gotovo identično američkoj jurišnoj puški M4. Prije nego što ju je prvi put uzela u ruke, priznala je da je bila malo nervozna. "Malo sam nervozna, ali ima smisla', kaže. U mnogim zemljama Europe ovakav bi prizor izazvao buru u jvnosti. U Njemačkoj, na primjer, sindikati prosvjetnih radnika oštro se protive bilo kakvom vojnom utjecaju u školama. U Latviji, međutim, nema takvog otpora. Obuka s oružjem postala je dio obveznog nastavnog programa za sve srednjoškolce, piše Politico.
Latvija se nalazi na samoj istočnoj granici NATO-a, s Rusijom na istoku i Bjelorusijom na jugoistoku. Nakon rata u Ukrajini, baltičke države ne skrivaju strah da bi mogle biti sljedeće. Zato se pripremaju ozbiljno i sustavno. Osim obvezne vojne službe za mladiće, i Latvija i Estonija uvele su obvezni predmet nacionalne obrane u srednjim školama. Latvija je otišla najdalje, učenici moraju odraditi čak 112 sati obuke tijekom dvije godine.
Pukovnik Valts Āboliņš, koji nadgleda cijeli nacionalni program, objašnjava da cilj nije stvoriti vojnike, već odgovorne građane. "Želimo ukloniti fobije koje mnogi mladih ljudi i njihovi roditelji imaju prema svemu što je vojno", kaže tijekom pauze u školi. "Naša vojska danas je potpuno drugačija od one iz sovjetskog doba. Nema maltretiranja regruta", dodao je.
Satovi nisu uvijek laki. Jedna djevojka slomila je uređeni nokat dok je punila pušku i vrisnuvši istrčala iz učionice. Druga se mučila sa zaglavljenim spremnikom dok nije zaplakala. Instruktorica ju je zagrlila i izvela van. No samo pet minuta kasnije obje su se vratile. Kada je spremnik konačno sjeo na mjesto iz prvog pokušaja, preko lica druge djevojke preletio je osmijeh ponosa. Praktični dio obuke odvija se na travnjaku ispred škole. Učenici leže na tlu i gađaju papirnate mete. Pravila su stroga – oružje se uvijek drži na istom mjestu, svaki pokret prati naredba. "Ne možete obranu podučavati samo u teoriji. Morate to raditi, iznova i iznova“, kaže instruktor Andris Skanis. Dodaje da nema ni traga brutalnosti iz prošlosti. "Naša vojska je danas sasvim drugačija", naglašava.
Program ima i dublji cilj. Latvija želi čvršće povezati sve građane, uključujući i četvrtinu stanovništva ruskog podrijetla, s latvijskom državom i njezinom poviješću. "Naš cilj nije promijeniti mišljenje preko noći, ali možemo potaknuti kritičko razmišljanje", objašnjava pukovnik Āboliņš.
Instruktorica Monika Lazdina, koja je dala otkaz u financijskom sektoru i pridružila se Nacionalnoj gardi, priznaje da rat u Ukrajini bio prekretnica u njezinu životu. Kao majka dvoje djece, kaže da bi u slučaju rata prvo pokušala izvesti djecu iz zemlje, a zatim bi se vratila. "Ostala bih i borila se", kaže.
U Latviji pacifizam nije toliko raširen kao u zapadnoj Europi. Mnogi ovdje dobro pamte sovjetsku okupaciju, represije i rusifikaciju. Danas, kada se prijetnja ponovno osjeća tik iza granice, zemlja šalje jasnu poruku. Sindija Brakovska i njezine kolegice polako uče da 'ženske stvari' i nacionalna obrana više nisu u suprotnosti. U Latviji se danas priprema cijela generacija – frizerke, učiteljice plesa, kuhari i budući studenti. Kako kaže jedan od instruktora: "Ako rat dođe u Latviju, više neće biti aviona koji će polijetati".
Otvori KEKS Pay
Neka ne čačkaju mečku kao Ukrajinci , a na nagovor uvijek istih i nitko ih neće dirati !Ti isti i nas i naše bratsko ratoborno pleme istih prezimena također su devedesetih huškali ! Projekt im je jako dobro realiziran saa puno prodanog naoružanja !