Mjesto gdje višestoljetna tradicija i dalje živi. Mogao bi se tako opisati Žumberak, gorje pokraj Samobora na čiju su sudbinu izravno utjecala turbulentna zbivanja u Hrvatskoj još u 15. i 16. stoljeću.
Postao je Žumberak tada kolijevka hrvatskih grkokatolika, a da bismo shvatili kakvo značenje za povijest, ali i katolicizam Žumberak ima danas, potrebno je otići više od pet stotina godina u prošlost i upoznati – uskoke. Bilo je to vrijeme turskih prodora te je i Žumberak, kao i mnoga druga hrvatska područja bio opustošen. Brojni stanovnici su pobjegli pa se 1530. godine krenulo u ciljano naseljavanje Žumberka. Tri godine ranije, naime, Hrvati su na Cetinskom saboru izabrali Habsburgovce za svoje vladare, a prvi je bio Ferdinand I. koji je 1540. odlučio osnovati Žumberačku kapetaniju koja je potom ušla u sastav Vojne krajine.
ŽUMBERAČKI USKOCI
Oni su branili ostatke ostataka Hrvatske, bili su uskoci i grkokatolici. Evo zašto je to i danas jako bolna tema
Pravoslavna crkva i danas Grkokatoličku smatra jednom od najbolnijih tema u pravoslavno-katoličkom dijalogu
Komentara 5
RU
&istinomer to su senjski uskoci dio ih je naseljen na Žumberak dio u Istru nemaju veze sa Srbijom niti je tamo bilo uskoka već ste bili turski vazali i njima služili vojsku te šetali volove
DA
Opće je poznata stvar da su Uskoci bili Pravoslavci i Srbi, nije mi jasno čemu rasprava
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Noćna mora turaka i mlećana