Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 106
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Onkološke bolesti

Oboljeli dolaze kasno i ne sudjeluju u liječenju

13.02.2015.
u 21:39

Počela je provedba programa unapređenja liječenja "učinimo svi sve" kojem je cilj educirati pacijente, njihove obitelji i udruge o važnosti edukacije. Večernji list medijski je partner ovog programa

Rak je izgubio epitet smrtonosne bolesti zbog sve većeg broja lijekova i postupaka u liječenju te se danas opravdano naziva kroničnom bolešću. No, unatoč razvoju tehnologije i lijekova, pojavnost onkoloških bolesti i smrtnost u Hrvatskoj i dalje je viša nego u zemljama Europske unije.

Ništa bez edukacije

S kojim se izazovima susreću onkološki bolesnici, ali i struka, govorilo se na okruglome stolu kojim je započela provedba programa unapređenja liječenja onkoloških bolesnika "Učinimo svi sve". Pokrenula ga je Zaklada onkologija prof. Mirka Šamije te Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, a medijski partner je Večernji list. Da bi liječenje bilo uspješno, nužno je da pacijenti i njihove obitelji, kao i udruge, budu svjesni važnosti proaktivnog liječenja, za što je nužna edukacija.

Nešto se mora poduzeti jer je 5-godišnje preživljavanje lošije nego što smo htjeli

Tamara Poljičanin

ravnateljica HZJZ-a

– Liječnici danas nemaju vremena pacijentu objasniti sve što je nužno znati o bolesti pa je važno da je on informiran. Prema statistici, u razvijenim zemljama samo se polovica liječenih bolesnika strogo pridržava liječničkih uputa, što znači da polovica terapije odlazi u vjetar, a 70 posto onih koji terapiju zanemaruju čine to namjerno vjerujući da im nije potrebna – kaže Marija Strnad iz Saveza udruga protiv raka dojke. I liječnici se moraju educirati. Onkolozi kliničari ističu kako je pacijenta u poodmakloj fazi bolesti teško ili nemoguće izliječiti, zbog čega je važno da primarna praksa na vrijeme prepozna bolest.

– Nemamo adekvatnu onkološku mrežu koja će dati odgovor tko, što, kada i kako treba raditi, nužno je i ujednačiti kliničku praksu u svim onkološkim institucijama kako bi pacijenti u svakom dijelu zemlje imali jednaku kvalitetu liječenja, kao i dati smjernice obiteljskim liječnicima – rekao je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Rebro Stjepko Pleština. Nakon što je 1. siječnja HZZO izdvojen iz riznice, zdravstvu ostaje dvije milijarde kuna više.

– Bolnički limiti postaju virtualni, a diferencijalne usluge moraju biti odrađene i plaćene – rekao je ministar zdravlja Siniša Varga i dodao da će Ministarstvo zajedno s HZZO-om i HZJZ-om osigurati platformu za optimalno djelovanje onkološke struke i dostupnosti onkološke skrbi. Upravo bolnički limiti bili su pitanje liječnice Povjerenstva za lijekove KB-a Merkur upućeno ravnateljici HZZO-a Tatjani Prenđi Trupec.

– Tko će u praksi plaćati lijekove koje bolnica odobri pacijentu za što postoji indikacija nakon što se premaši dopušteni limit? Odgovor nije dobila.

– Od te dvije milijarde kuna više od 30 posto novca izdvajat će se za posebne vrste lijekova, a ukupno 15-20 posto za sve lijekove – rekla je Prenđa Trupec. A Damir Nemet, savjetnik Zakladne uprave Zaklade onkologija i predstojnik Zavoda za hematologiju KBC-a Rebro, upozorio je da se u praksi ovaj posao ne bi smio lomiti preko leđa liječnika.

– Odnos osiguranika i HZZO-a ne smije se prenositi na odnos između pacijenta i liječnika, a upravo se to događa u praksi, i to nije dobro – rekao je.

Odnos osiguranika i HZZO-a ne smije se prenositi na odnos između pacijenta i liječnika, a upravo to se događa u praksi i to nije dobro

Damir Nemet

predstojnik Zavoda za hematologiju KBC-a Rebro

Ne postoji klinička baza bolesti

U praksi se događa i da pojedine bolnice i liječnici ne prihvaćaju godišnje uputnice D1, koje onkološkim pacijentima omogućuju da tijekom cijele godine obavljaju sve kontrole s jednom uputnicom kako bi im se olakšalo. Zasad ne postoji ni cjelovita klinička baza podataka o onkološkim bolestima, čije bi postojanje znatno unaprijedilo kvalitetu skrbi. Potrebno je i ujediniti različite udruge da zajednički djeluju i pomažu bolesnicima.

>> Dr. Boro Nogalo: U novu dječju bolnicu mogla bi preseliti i onkologija iz Klaićeve

>> 'Skupio se novac za referendum, može i za obnovu Onkologije'

Komentara 5

NV
novo vriijeme
22:13 13.02.2015.

A zašto dolaze kasno , da nisu krive liste čekanja, nedostupnost pretraga, nepostojanje standarda kvalitete prevencije, rane detekcije i liječenja. gomele stranačkih neznalica zaposjele sve udobne fotelje po zavodima i Agencijama bez ikakvog rezultata a vrijeme teče i skoro isteklo.

RI
Riječanka
06:56 14.02.2015.

Kad samo pomislim na listu čekanja, prođe mi volja za bilo kakvim pretragama.

VL
13:28 14.02.2015.

Dragu bolesnici, a vi lijepo odriješite kesu jer ako mi doturi dugo čekamo na pare i vi dugo čekata na pretrage i liječenje

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije