Europljani su nakon višegodišnjeg rasta cijena hrane napokon počeli osjećati određeno olakšanje na blagajnama trgovina. No, to bi moglo biti kratkog vijeka. Ovogodišnje ekstremne vrućine i suša predstavljaju veći rizik za buduće cijene hrane nego nedavni sukob između Irana i Izraela, upozoravaju ekonomisti, a prenosi Euronews. Prema analizi konzultantske kuće Oxford Economics, upravo bi toplinski valovi i manjak oborina mogli biti glavni razlog novog vala poskupljenja tijekom 2027. godine. Visoke temperature već sada smanjuju prinose voća, povrća, žitarica i drugih poljoprivrednih kultura, a posljedice će se, kako procjenjuju analitičari, s odgodom preliti na police trgovina.
– Smatramo da će ovogodišnji toplinski valovi imati snažniji utjecaj na rast cijena hrane iduće godine nego rat – izjavio je Tomas Dvorak, viši ekonomist Oxford Economicsa. Početkom godine postojala je bojazan da će sukob između Izraela i Irana, zbog rasta cijena nafte i gnojiva, izazvati novi val poskupljenja hrane. No nakon primirja cijene energenata i gnojiva ponovno su se stabilizirale pa analitičari smatraju da će njihov utjecaj biti znatno manji od očekivanog.
Oxford Economics procjenjuje da bi skuplja nafta, gnojivo i poljoprivredne sirovine mogli povećati inflaciju hrane u europodručju za oko 0,5 postotnih bodova tijekom sljedeće godine. Međutim, vremenske prilike predstavljaju daleko veću nepoznanicu. Samo učinak suše i ekstremnih temperatura mogao bi dodati još jedan postotni bod te pogurati inflaciju hrane na oko tri posto tijekom 2027. godine. Slične procjene iznijeli su i ekonomisti Deutsche Banka. Prema njihovim izračunima, proljetni rast cijena sirovina mogao bi tijekom idućih godinu dana povećati cijene hrane za oko 0,8 posto u europodručju i za 1,3 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Iako upozorenja zvuče zabrinjavajuće, trenutačni podaci i dalje su ohrabrujući. Prema procjeni Eurostata, godišnja inflacija hrane u europodručju pala je s 2,5 posto u prosincu 2025. na 1,6 posto u lipnju ove godine, što je najniža razina od sredine 2021. Usporavanju su pridonijeli dobra prošlogodišnja žetva, višak sirovog mlijeka koji je snizio cijene mliječnih proizvoda, stabilizacija cijena kave, kakaa i čokolade te pad cijena maslinova ulja i energije. No stručnjaci upozoravaju da bi se taj trend mogao preokrenuti. Dodatni rizik predstavlja i snažan klimatski fenomen El Niño, koji povećava vjerojatnost novih toplinskih valova i suša te dodatnog smanjenja poljoprivrednih prinosa.
Na dugoročne posljedice klimatskih promjena upozorava i analiza Europske središnje banke (ECB) iz 2023. godine, na koju se poziva Oxford Economics. Prema toj studiji, rast temperatura može povećavati inflaciju hrane i do godinu dana nakon toplinskog udara. Procjenjuje se da bi do 2035. klimatske promjene mogle svake godine povećavati globalnu inflaciju hrane za između 0,9 i više od tri postotna boda. Toplinski val koji je pogodio Europu 2022. godine već je povećao inflaciju hrane u europodručju za gotovo 0,8 postotnih bodova, a buduća ljeta mogla bi imati još snažniji učinak jer su usjevi sve osjetljiviji na ekstremne vrućine.
Otvori KEKS Pay
Bilo kakav poremečaj, mahanje krila leptira u nezavisnoj republici Lindenburgistanu, našim trgovcima daje povod za podizanje cijena poriluka i kopra. Potrošači sve konzumiraju što lančano izaziva poremečaj na burzi cijena dionica zlata i platine na prazno za puno. jedino srebru pada cijena. Ako trgovci pročitaju ovaj komentar i ova cijena će porasti za okruglo 37,6 %.