S porastom temperatura, mnogi građani posežu za prijenosnim klima-uređajima kao brzim rješenjem za rashlađivanje prostora. Međutim, bečki dimnjačari – čija su iskustva iznimno primjenjiva i na hrvatski stambeni fond – upozoravaju da bi takva praksa u određenim tipovima stanova mogla imati kobne posljedice.
Problem leži u fizikalnom principu rada prijenosnih klima-uređaja. Ovi uređaji funkcioniraju tako da usisavaju zrak iz prostorije i izbacuju ga kroz cijev izvan stana, čime u zatvorenom prostoru stvaraju efekt podtlaka. „Prijenosni klima-uređaji mogu toliko promijeniti izmjenu zraka da ispušni plinovi iz plinskih bojlera ili protočnih grijača više ne mogu pravilno izlaziti kroz dimnjak“, objašnjava Michael Cesnek, čelnik bečkog udruženja dimnjačara. Kao rezultat tog podtlaka, dimnjak „gubi snagu“, a bezmirisni i visoko toksični ugljični monoksid (CO) vraća se u prostoriju umjesto da bude sigurno odveden izvan zgrade.
Rizik se dodatno povećava tijekom ekstremnih vrućina. Visoke vanjske temperature mogu ometati prirodni propuh unutar dimnjaka, stvarajući tzv. „zračni čep“. „Ispušni plinovi tada ne mogu pravilno izlaziti i u najgorem se slučaju vraćaju u stan. To može postati opasno po život u vrlo kratkom vremenu“, upozoravaju stručnjaci.
Ovaj rizik ne odnosi se samo na stare sustave. Čak i moderniji plinski uređaji koji zrak za izgaranje uzimaju iz same prostorije ovise o neometanom dotoku svježeg zraka. Poremeti li klima-uređaj taj dotok, naglo raste rizik od nepotpunog izgaranja i stvaranja ugljičnog monoksida.
Stručnjaci za sigurnost dimnjaka zato savjetuju da se, prije nego što se u stanu s plinskim bojlerom počne koristiti mobilna klimatizacija, poduzme nekoliko mjera opreza. Prije svega, vrijedi se javiti ovlaštenom dimnjačaru koji održava zgradu i provjeriti je li dimnjak tehnički ispravan za takve uvjete, i to prije prvog paljenja klima-uređaja.
Dok uređaj radi, prostorija mora imati dotok svježeg zraka, primjerice kroz lagano pritvoren prozor u drugoj prostoriji, kako se ne bi stvorio opasan podtlak. Uz to, jedina pouzdana zaštita od ovog tihog ubojice jest detektor ugljičnog monoksida, koji je najbolje postaviti u prostoriju u kojoj se nalazi bojler. Naposljetku, godišnji servis plinskog bojlera kod ovlaštenog servisera nije stvar izbora, nego zakonska i sigurnosna obveza koja se ne smije preskakati.
„Plinski uređaji sigurni su sve dok je osiguran neometan dotok zraka i pravilan odvod dimnih plinova“, zaključuju stručnjaci. „Uz nekoliko mjera opreza, rizik od curenja ugljičnog monoksida može se svesti na minimum čak i tijekom ljetnih vrućina.“
FOTO Fanovi Marylina Mansona stigli u Arenu Zagreb, pogledajte najzanimljvije kombinacije
Otvori KEKS Pay
U statistici se takve iste nesreće sa smrtnom posljedicom mogu ubrajati u broj smrtnosti od ljetnih vručina.