Tko u Europi najčešće živi u vlastitom domu, a tko u najmu? Najnoviji podaci otkrivaju iznenađujuće razlike. Dok na istoku kontinenta gotovo svi posjeduju nekretnine, u nekim od najbogatijih zemalja većina građana nema vlastiti stan. U nekim zemljama više od 9 od 10 kućanstava posjeduje vlastiti dom, dok u drugima to čini manje od polovice. Taj jaz nije uzrokovan samo razinom prihoda. Zapravo, neka od najbogatijih europskih gospodarstava, poput Njemačke i Švicarske, imaju najniže stope vlasništva, gdje je najam znatno češći. Najnovija karta sadrži podatke Eurostata i parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, a prikazuje kako se vlasništvo nad nekretninama razlikuje diljem Europe prema udjelu kućanstava. Kartu možete pogledati ovdje.
Vlasništvo nad nekretninom usko je povezano s izgradnjom bogatstva, financijskom sigurnošću i dugoročnom stabilnošću. Zemlje s nižim stopama vlasništva često imaju razvijenija tržišta najma, dok više stope mogu odražavati povijesne politike, a ne trenutačnu dostupnost stanovanja. Najviše stope vlasništva na Starom kontinentu nalaze se u istočnom dijelu Europske unije, predvođene Rumunjskom (93,2 %), Slovačkom (93,1 %) i Hrvatskom (91,4 %).
U prosjeku, zemlje srednje i istočne Europe imaju stope vlasništva oko 30 % više od svojih zapadnoeuropskih kolega. Glavni pokretač visokih stopa vlasništva u istočnoj Europi jest masovna privatizacija stanovanja 1990-ih, piše Visual Capitalist. Kako su vlade prodavale državne stanove, često uz velike popuste, milijuni stanovnika postali su vlasnici, stvarajući strukturni jaz u odnosu na zapadnu Europu koji traje i danas. Nasuprot tome, zapadna Europa u prosjeku ima niže stope vlasništva, uključujući oko 61,5 % kućanstava u Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu te približno 68 % u zemljama Beneluxa.
U zapadnoj Europi, više cijene nekretnina i stroži uvjeti kreditiranja učinili su vlasništvo manje dostupnim, osobito mlađim generacijama. Istodobno, snažna zaštita najmoprimaca i stabilna tržišta najma čine dugoročni najam češćom i održivom alternativom. U međuvremenu, dinamična tržišta rada u velikim gradovima također su pridonijela rastu velikih tržišta najma, gdje vlasnici nekretnina iznajmljuju stanove zaposlenim profesionalcima i mladim obiteljima. Niske stope vlasništva najizraženije su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj gdje visoki prihodi i snažna gospodarstva koegzistiraju s nekima od najnižih razina vlasništva u Europi.
U Švicarskoj, jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, samo 42 % kućanstava posjeduje dom u kojem živi. Njemačka također bilježi manje od polovice kućanstava kao vlasnike (47,2 %), dok je susjedna Austrija tek nešto iznad, s 54,5 %. Niže stope u tim zemljama u odnosu na ostatak Europe mogu se djelomično objasniti kulturnim čimbenicima, poput ranijeg osamostaljivanja mladih u odnosu na južnu Europu. Osim toga, postsocijalistička tranzicija u područjima poput istočne Njemačke slijedila je drugačiji put, pri čemu su državni stanovi tijekom 1990-ih često prodavani korporacijama, a ne stanarima.
Otvori KEKS Pay
