Prvi čovjek njemačkog obrambenog sektora, general Carsten Breuer, upozorio je da se članice zapadnog saveza NATO trebaju pripremiti na mogući ruski napad u naredne četiri godine. U razgovoru za BBC, general je istaknuo da Rusija godišnje proizvodi stotine tenkova, od kojih bi mnogi mogli biti upotrijebljeni u napadu na baltičke članice NATO-a već do 2029. godine, pa čak i ranije. Unatoč nedavnim nesuglasicama koje su izrazile Mađarska i Slovačka, general Breuer naglasio je da NATO ostaje ujedinjen po pitanju sukoba u Ukrajini. General Breuer govorio je na marginama Shangri-la dijaloga, summita o obrani u Singapuru, kojeg organizira think tank Međunarodni institut za strateške studije.
Njegove izjave dolaze samo nekoliko tjedana prije summita NATO zemalja u Haagu, na kojem će se, između ostalog, raspravljati o obrambenim proračunima. General Breuer upozorava da NATO trenutno suočava s „iznimno ozbiljnom prijetnjom“ iz Rusije, kakvu tijekom svoje 40-godišnje karijere nije vidio. Prema njegovim riječima, Rusija intenzivno jača svoje snage, godišnje proizvodeći oko 1.500 glavnih borbenih tenkova.
„Nisu svi tenkovi upućeni u rat u Ukrajini, dio odlazi u zalihe i nove vojne strukture koje su usmjerene prema Zapadu“, objasnio je.
Također je dodao da je Rusija 2024. proizvela četiri milijuna komada streljiva kalibra 152 mm, no sav taj materijal nije završio u Ukrajini. Podaci dolaze od njemačkih i savezničkih analitičara. General Breuer tvrdi da se zalihe gomilaju s ciljem mogućeg budućeg napada na baltičke članice NATO-a.
„Analitičari procjenjuju da bi to moglo biti već 2029. godine. Moramo biti spremni do tada... Ako pitate hoće li se to sigurno dogoditi tek 2029., odgovor je da nije nužno. Moramo biti spremni za borbu već večeras“, naglasio je. Dugogodišnji strah od napada na članicu NATO-a proizlazi iz potencijalnog izbijanja većeg sukoba između Rusije i SAD-a, ključnog saveznika u NATO-u. Prema članku 5 NATO ugovora, svaki napad na jednu članicu zahtijeva kolektivnu obranu od strane ostalih. General je posebno istaknuo područje Suwalki koridora, koje graniči s Litvom, Poljskom, Rusijom i Bjelorusijom, kao jedno od najugroženijih.
„Baltičke države su posebno izložene ruskoj prijetnji, što se jasno osjeti u razgovorima koje tamo vodimo“, rekao je. Estonci su situaciju opisali kao blizinu šumskog požara gdje „osjete toplinu, vide plamen i mirišu dim“, dok u Njemačkoj „mogu vidjeti tek malo dima na horizontu“. Ovaj primjer ilustrira različite percepcije prijetnje ruskim napadom među europskim državama. Breuer je objasnio da Rusija rat u Ukrajini vidi kao dio šireg, kontinuiranog sukoba s NATO-om i stoga stalno pokušava probiti obrambene linije Zapada. Naveo je nedavne incidente poput napada na podmorske komunikacijske kabele u Baltičkom moru, kibernetičke napade na javni prijevoz u Europi te pojavu neidentificiranih dronova iznad njemačke infrastrukture. Zbog svega toga pozvao je članice NATO-a da ozbiljnije jačaju svoje vojne kapacitete.
„Moramo se sada angažirati i reći svima: povećajte napore, trebamo to za našu obranu i za efektivno odvraćanje“, rekao je. Na pitanje o jedinstvu NATO-a, unatoč bliskim odnosima Mađarske i Slovačke s Moskvom, Breuer je istaknuo da savez i dalje ostaje snažan. Kao dokaz naveo je ulazak Finske i Švedske u NATO nakon početka sukoba u Ukrajini. „Nikada nisam vidio ovakvo jedinstvo među državama i vojnim vođama kao sada“, zaključio je.
Ove izjave odražavaju značajnu promjenu njemačkog stava prema obrani i Rusiji, nakon godina smanjenja vojne potrošnje. Iako su se mnoge zapadne zemlje, uključujući i Njemačku, godinama povlačile s vojne scene, sve se više uviđa potreba za povećanjem ulaganja, što potvrđuje i nedavno uključenje Zelenih u podršku većim obrambenim proračunima. Međutim, i dalje ostaje pitanje hoće li ambicije pratiti stvarne mogućnosti, jer će industrijska vojna baza Europe trebati godine da sustigne proizvodnju oružja koju Rusija trenutno ostvaruje. Istovremeno, SAD smanjuje svoje vojne obveze u Europi kako bi se više fokusirao na područje Indopacifika.
Otvori KEKS Pay
Predstava za narod da se opravdaju milijarde moje se upucavaju u naoružavanje. Zašto da Putin napadne Europu? Što to ima u Europi a Rusija to treba? Zapamtite: ratovi tih razmjera se vode za resurse!