Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 177
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
nije ratni zločinac, ali je li špijun?

Najveća špijunska afera u Srbiji: Glavni akter oslobođen optužbe i za granatiranje Zagreba

Momčilo Perišić (1)
Foto: Reuters/Pixsell
1/3
04.02.2021.
u 14:02

Od početka suđenja za špijunažu Momčilo Perišić negirao je krivnju i u svojim nastupima u medijima naglašavao kako je cilj njegova uhićenja bio da ga se makne s političke scene

Presuda bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, optuženom za špijunažu, bit će izrečena u petak (5.2). Ako bude proglašen krivim, prijeti mu zatvorska kazna do 15 godina.

Prvostupanjska presuda Višeg suda u Beogradu, osim Momčilu Perišiću, bit će izrečena i nekadašnjim pripadnicima Vojske Jugoslavije (VJ) Miodragu Sekuliću i Vladanu Vlajkoviću. Oni su optuženi da su povjerljive dokumente dostavljali Perišiću, koji ih je, kako tvrdi Više javno tužilaštvo, predao američkom diplomatu Johnu Davidu Neighboru.

O toku suđenja, koje je trajalo više od četiri godine, javnost u Srbiji ne zna gotovo ništa. Od samog početka, postupak je bio zatvoren za javnost. Predsjednica sudskog vijeća Nataša Albijanić takvu odluku 2016. godine obrazložila je zahtjevom Generalštaba Srbije i Ministarstva obrane da sadržaj pojedinih dokumenata javnosti ne bude otkriven, piše Deutsche Welle.

Zbog toga se priča o „najvećoj špijunskoj aferi u Srbiji”, kako neki nazivaju taj slučaj, a u javnosti se svodi na to kako je prije gotovo 20 godina izgledalo Perišićevo hapšenje – uz podsjećanje na sukob Vojislava Koštunice i Zorana Đinđića, koji je u tom kontroverznom događaju tada dobio još jednu svoju potvrdu.

Nitko nije znao za uhićenje

Momčilo Perišić uhićen je 14. ožujka 2002. godine u motelu „Šarić ” na Ibarskoj magistrali, gdje je sjedio sa službenikom američkog veleposlanstva s diplomatskim statusom Johnom Davidom Neighborom.

Foto: Reuters/PIXSELL

Perišić je tada bio potpredsjednik Vlade Srbije zadužen za sigurnost, a prema izjavama tadašnjih najviših predstavnika vlasti, o njegovu hapšenju nitko baš ništa nije znao. Tadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić, poslije Perišićeva uhićenja, oštro je kritizirao Upravu sigurnosti VJ jer je pet mjeseci imala saznanja o njegovim aktivnostima, ali te informacije nije podijelila s predstavnicima vlade.

Đinđić je od Vojislava Koštunice, tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije, zatražio da smijeni Acu Tomića s dužnosti načelnika Uprave sigurnosti VJ, a od Perišića da podnese ostavku, i dodao da mu sve sliči pokušaju udara na tadašnju Vladu Srbije.

Perišićevu ostavku zatražio je i Vojislav Koštunica, uz komentar da su državna tijela trebala ranije biti obaviještena o uhićenju, ali je i odbacio sve optužbe koje su u vezi s tim upućene na račun ljudi iz njegova kabineta.

Perišić, koji je iz pritvora pušten dva dana poslije uhićenja, odmah je i podnio ostavku, a Aco Tomić ostao je na dužnosti načelnika SVB. Smijenjen je početkom travnja 2003. godine, poslije ubojstva Zorana Đinđića, a ubrzo i uhićen u akciji „Sablja", da bi bio pušten na slobodu poslije tri mjeseca pritvora. Osam godina kasnije saslušan je jer ga se sumnjičilo i da je skrivao nekadašnjeg haaškog optuženika, a danas, (u prvom stupnju) osuđenika za ratne zločine Ratka Mladića.

O Johnu Davidu Neighboru malo se zna. Poslije uhićenja na Ibarskoj magistrali pušten je iz pritvora, otišao je iz Srbije, a u medijima se pojavila vijest da je američki diplomat zapravo bio šef CIA-e za Balkan. Poslije je objavljeno da je poginuo u Mađarskoj, a zatim da je vijest o njegovoj pogibiji izmišljena i namjerno plasirana. Otada se u javnosti on gotovo i ne spominje.

Postupak protiv Momčila Perišića za špijunažu počeo je 2004., ali je godinu dana kasnije prekinut, budući da je on otišao u Haag, gdje mu se spremalo suđenje za ratni zločin.

Prvo presuda na 27 godina zatvora, pa sloboda

Ubrzo nakon što se 2005. godine predao Haaškom tribunalu, Perišić je pušten na privremenu slobodu do početka suđenja, koje je počelo tri godine kasnije. Prvostupanjska presuda kojom je osuđen na 27 godina zatvora donesena je 2011. godine.

Pretresno vijeće Haaškog tribunala je Perišića, koji je dužnost načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije obavljao između 1993. i 1998. godine, proglasilo krivim za pomaganje i podržavanje zločina u Sarajevu i Srebrenici, kao i za raketiranje Zagreba. Tada je utvrđeno da je pod njegovim nadzorom Vojska Jugoslavije osiguravala logističku i kadrovsku pomoć Vojsci Republike Srpske (VRS) i Srpskoj Vojsci Krajine (SVK).

Video: Domovinski rat – 'Naletio je srpski specijalac i imao je pušku s prigušivačem. Ubio sam ga'

 

„General Perišić redovno je poticao Vrhovni savjet obrane da produži s pružanjem obimne logističke pomoći VRS-u i SVK, naglašavajući da neće biti u stanju ratovati ako im se ne pruži znatna logistička podrška”, navedeno je u prvostupanjskoj presudi Haaškog tribunala.

Pretresno vijeće utvrdilo je da nije dokazana efektivna kontrola Momčila Perišića nad pripadnicima VRS-a koji su počinili zločine u Sarajevu i Srebrenici, ali je i naglasilo da je bio obaviješten o zločinima VRS-a u Sarajevu, kao i da je prije srpnja 1995. u Srebrenici bio upoznat sa činjenicom da je VRS sklon napadima na civile.

Perišić je prvostupanjskom presudom proglašen krivim i za granatiranje Zagreba jer svoje podređene koji su u tom gradu izvršili zločin nije kaznio iako je bio obaviješten o oba raketna napada na glavni grad Hrvatske.

Dvije godine kasnije Žalbeno vijeće suda u Haagu oslobodilo je Perišića po svim točkama optužnice, uz obrazloženje da pomoć koju je VRS dobivao od Vojske Jugoslavije nije bila upućena u cilju pospješivanja kaznenih djela VRS-a u Sarajevu i Srebrenici, već samo „ukupnih ratnih namjera VRS-a".

Momčilo Perišić nije odgovoran ni za to što nije kaznio pripadnike Vojske Jugoslavije koji su sudjelovali u granatiranju Zagreba, navelo je tada Žalbeno vijeće jer, rekao je sudac Theodor Meron, na dan granatiranja nije imao efektivnu kontrolu nad njima. Odmah po izricanju drugostupanjske presude Perišić je iz pritvora u Scheveningenu pušten na slobodu.

Ponovo pred sudom

Tri godine kasnije ponovo se našao na optuženičkoj klupi jer je postupak koji je protiv njega obustavljen uoči njegova odlaska u Haag u Beogradu ponovo pokrenut.

Od početka suđenja za špijunažu Perišić je negirao krivicu i u svojim nastupima u medijima naglašavao kako je cilj uhićenja hapšenja bio da ga se makne s političke scene, kao i da su smiješne optužbe da je on s „trećerazrednim službenikom ambasade SAD-a" htio izdati interese zemlje.

Video: Domovinski rat – 'Čuli smo da žene peku kolače i časte pićem srpske snage. Rekao sam da će biti gadno, skupljajte sve'

 

„Ne treba zaboraviti da je Perišić tijekom ratnih djelovanja u Bosni bio načelnik Generalštaba i u vezi s Mladićem. Vjerojatno je tog Johna Davida zanimala umiješanost Vojske Jugoslavije u taj sukob, od Zadra do Mostara. U svakom slučaju, Perišić se, kao što se vidjelo, osilio, zaboravio što znači predavanje tajnih dokumenata neovlaštenoj osobi i tako zagazio u vode špijunaže. Radi li se o dokumentima koji su vojna tajna, utvrdit će sudski vještaci u eventualnom procesu", napisao je 2002. godine u svom komentaru novinar tjednika „Vreme“ Jovan Dulović.

Suđenje je počelo punih 14 godina kasnije, a njegov epilog bit će poznat sutra, u petak 5. veljače, na izricanju presude u zgradi Specijalnog suda Beogradu.

Komentara 10

OR
Orilogorilo
15:22 04.02.2021.

Dobro je prosao Perisic! Nek bude sretan jer ga se brutalno i nemilosrdno hrvatsko pravosuđe nije dotaklo. Vjer bi proces završio s 2, 3 mil eura odštete za perisica!

DU
Deleted user
17:31 04.02.2021.

Na ovim prostorima bila je igra "svako sa svakim, pa ko koga",. Hvala dragom Bogu da je Tuđman odigrao pobjedničku igru, po ivici provalije, ali je uspio, da nije, bilo bi onako kako su šaputali po vojnim krugovima u BG,"" kamen na kamenu od RH neće ostati, ako pobijedimo". Srebrenica je dokaz samo jedne pobjede u jednoj bitci,

DU
Deleted user
17:34 04.02.2021.

Džaba Milan Tepić letio u zrak 😩

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije