Posjednik sam vrta uz more, što je blagoslov i prokletstvo. Blagoslov, jer se ljeti ne moram pržiti na plaži nego se iz sjene skoknem bućnuti, i potom se brzo u sjenu vratim – prema kojoj bacaju čeznutljive poglede izmučeni turisti. Prokletstvo, jer se u njemu stalno radi, što također prate turisti, budnim i strogim pogledom. Imamo dva grma uzrasla u prava stabalca: pitospor debelih mesnatih listova i planiku koja na granama drži i nezrele i zrele plodove istovremeno; čemprese koji su se počeli sami razmnožavati, pa otraga imamo minijaturan rasadnik stabalaca; kraljica vrta je stoljetna maslina, ali ima i nekoliko mlađih; ogradu čuvaju veličanstvene agave, u raznim stupnjevima rasta. Tomu treba pridodati velike lovore, tri drevne smokve, samonikle mirte i perunike, dva mlada oleandra koji su se pridružili starom, ružmarin i dva grmića smilja, a iza kuće imamo limun i naranču.
Živote robijo!