Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 67
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PISA istraživanje

Manje od 6% naših učenika ostvarilo je visoke razine postignuća u matematičkoj pismenosti

Prazna učionica
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL, ilustracija
1/8
05.12.2023.
u 14:01

Naši učenici u matematičkoj pismenosti stoje jednako kao i učenici Vijetnama, Norveške, Malte, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Islanda i Izraela

Svaki treći učenik i svaka treća učenica, od 6135 petnaestogodišnjaka koji su u Hrvatskoj bili uključeni u PISA istraživanje 2022. godine, u kojoj se kao glavno ispitno područje ispitivala matematička pismenost, a prirodoslovna i čitalačka pismenost ispitivale se kao sporedna područja, nije uspio doseći osnovnu razinu u matematičkoj pismenosti.

Uz bok Vijetnama, Malte i SAD-a

Tek je nešto manje od šest posto naših učenika na PISA istraživanju ostvarilo visoke razine postignuća u matematičkoj pismenosti, što je pak za tri posto manje od prosjeka učeničkih postignuća zemalja OECD-a. Takvi rezultati PISA istraživanja, predstavljeni u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Hrvatsku smještaju na 36. mjesto u ukupnom poretku od 81 zemlje sudionice. Drugim riječima, naši učenici u matematičkoj pismenosti stoje jednako kao i učenici Vijetnama, Norveške, Malte, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Islanda i Izraela.

Foto: OECD

I dok su među našim učenicima na ovom PISA istraživanju učenici gimnazijskih programa ostvarili najbolje prosječne rezultate u matematičkoj pismenosti u odnosu na učenike ostalih obrazovnih programa, Hrvatska i nema razloga za pretjerano zadovoljstvo jer u posljednjih šesnaest godina (od ciklusa PISA 2006) prosječan hrvatski rezultat nije se značajnije mijenjao, odnosno ostao je nepromijenjen s ravnom linijom trenda.

Najbolje prosječne rezultate u matematičkoj pismenosti ostvarili su 15-godišnjaci iz Singapura (575 bodova), zatim Makao – Kine (552 boda) i Kineskog Tajpeha (547 bodova). Od europskih zemalja najbolji rezultat ostvarile su Estonija (510 bodova) i Švicarska (508 bodova). U odnosu na matematičku pismenost, u čitalačkoj pismenosti učenici iz Hrvatske ostvarili su prosječan rezultat od 475 bodova, što je rezultat koji se statistički značajno ne razlikuje od prosjeka zemalja OECD-a koji iznosi 476 bodova.

VEZANI ČLANCI:

– Prvi put od provedbe PISA istraživanja u Republici Hrvatskoj (2006. godine) učenici iz Hrvatske u čitalačkoj su pismenosti ostvarili rezultat na razini prosječnog rezultata učenika iz zemalja članica OECD-a. Zahvaljujući takvom rezultatu Hrvatska se smjestila na 26. mjesto od 81 zemlje sudionice – poručio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanja obrazovanja.

Foto: OECD

U Hrvatskoj su djevojčice, kada je riječ o tome segmentu, postigle značajno bolji rezultat u čitalačkoj pismenosti od dječaka, a od ukupnog broja hrvatskih 15- godišnjaka u čitalačkoj pismenosti četiri posto naših učenika dostiglo je najvišu razinu postignuća. Naši učenici u prosjeku su i ne odstupaju od prosječnog rezultata zemalja OECD-a kada je riječ i o prirodoslovnoj pismenosti koja se provjeravala u ovom PISA ciklusu, pri čemu je ključno naglasiti kako razine prirodoslovne pismenost općenito opadaju u svim zemljama. U tom su segmentu hrvatski učenici u ukupnom poretku od 81 zemlje nalaze na 31. mjestu, bez obzira na to što se udio naših učenika koji su ispod osnovne razine u prirodoslovnoj pismenosti u desetogodišnjem razdoblju značajno povećao, za čak 5,1 posto.

– Hrvatski učenici u prosjeku provedu dva sata manje na nastavi tjedno (ukupno 22 sata), a u pisanju domaće zadaće 12 minuta više dnevno u odnosu na svoje vršnjake u zemljama OECD- a. U Hrvatskoj je također uočen pozitivan odnos između prosječnog rezultata u matematičkoj pismenosti i vremena provedenog u učenju na nastavi u školi. Postignuće u matematičkoj pismenosti pozitivno je povezano sa svakim dodatnim satom učenja na nastavi te svakim dodatnim satom Matematike tjedno, no ta povezanost više nije značajna kod više od 3 sata Matematike tjedno. Slično tome, ukupno vrijeme provedeno u pisanju domaće zadaće u pozitivnom je odnosu s postignućem u matematičkoj pismenosti - pojasnio je rezultate hrvatskih učenika Vinko Filipović.

Foto: OECD

Naši sigurni i zadovoljni

Ipak naši učenici, srećom, iskazuju manji strah od matematike (indeks straha iznosi 0,11) u odnosu na svoje vršnjake iz zemalja OECD-a, čiji indeks straha iznosi 0,17. Naši 15-godišnjaci iz ukupno 178 srednjih škola i dvije osnovne škole koje su sudjelovale u PISA istraživanju, nastavu matematike u školi ocjenjuju ocjenom 6 na ljestvici od 1 do 10. Ističu i da su na nastavi češće izloženi zadacima formalne nego primijenjene matematike i rjeđe povezuju ono što uče na nastavi matematike sa stvarnim životom. U najvećem udjelu smatraju da su veoma sposobni rješavati različite tipove jednadžbi, dok su nimalo sposobni riješiti zadatke primijenjene matematike.

Foto: OECD

Ono što je jako zanimljivo jest da naši učenici u ovom ciklusu istraživanja iskazuju da su među najzadovoljnijima svojim životom – ocjenjuju svoje zadovoljstvo ocjenom 7,4 na ljestvici od 1 do 10 i tako premašuju prosjek OECD-a. Međutim, ključno je u tom izrazu zadovoljstva pratiti izjave 15-godišnjaka koji su i na matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti ostvarili uspješne rezultate – oni su pak manje zadovoljni svojim životom od učenika koji postižu slabije rezultate.

Hrvatska je, među ostalim, jedna od osam zemalja s najmanjim udjelom učenika koji su ponavljali neki od razreda, a naši se učenici uglavnom osjećaju sigurnima u školi i oko nje i rijetko su žrtve vršnjačkog nasilja u usporedbi sa svojim vršnjacima u mnogim drugim zemljama sudionicama, a općenito gledajući, Hrvatska je, uz još 19 zemalja, izdvojena kao zemlja s obrazovnim sustavom koji se tijekom pandemije pokazao otpornim u pogledu dobrobiti učenika.

VIDEO Plenković o uvođenju eura: To je možda gospodarski događaj godine, ali to je bio proces

Komentara 16

GA
Gajger
14:51 05.12.2023.

Rezultati bi mogli biti i bolji, ali generalno i nisu tako loši. Vijetnam, Island, Norveška, Izrael, Slovačka i SAD, zar je to loše ? Rezultate najviše omalovažavaju najnepismeniji komentatori koji bi na ovakvim testovima zasigurno bili u donjih 20%.

Avatar horuk
horuk
14:49 05.12.2023.

Javna je tajna da Pisa test ne prikazuje stvarnu sliku. U mnogim zemljama se sistematski priprema za test i čak manipulira. Jer je sve to i politički značajno. Od poznanika iz inozemstva koji je par godina poslovno morao u Novi Zeland je kćerka trebala biti vraćena koji razred unazad jer je N. Zeland "tako jak", bar po Piza testu. Kad vidi ono, kćerka poznanika najbolja u istom onom razredu kao i doma. A doma bila samo "solidan đak".

Avatar horuk
horuk
14:55 05.12.2023.

Ima jedna druga činjenica koja objektivnije govori nešto o kvaliteti učenika. U Njemačkoj su naša djeca po tamošnjoj statistici nadprosječno uspješna, na istoj razini sa Iranskom djecom. Bolji (najbolji) su Vjetnamezi pa tek onda dolaze Njemci. Ispod razine njemačke djece su Turci, Talijani, Srbi, Bošnjaci.. odprilike po tom redoslijedu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije