Sveti Petar i Mikelon, maleno otočje smješteno tik uz obalu Kanade, predstavlja posljednji preostali dio nekadašnjeg francuskog kolonijalnog carstva u Sjevernoj Americi. Ovaj jedinstveni arhipelag, koji se sastoji od nekoliko otoka od kojih su samo dva naseljena, svjedoči burnoj povijesti francuske prisutnosti na američkom kontinentu. Sada je ovaj mali, ali povijesno značajan teritorij, dospio u središte međunarodne pozornosti zbog izuzetno visokih carina koje je uvela administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ova neočekivana ekonomska mjera, koja je rezultirala nametanjem carine od čak 50 posto na izvoz iz Svetog Petra i Mikelona u Sjedinjene Američke Države, izazvala je val zabrinutosti među lokalnim stanovništvom i francuskim vlastima. Odluka američke administracije postavila je brojna pitanja o budućnosti ovog malog otočja čije gospodarstvo tradicionalno ovisi o ribarstvu i izvozu. S obzirom na to da je Sveti Petar i Mikelon u 2024. godini izvezao robu u vrijednosti od 3,4 milijuna dolara u SAD, nove carine predstavljaju značajan udarac za lokalno gospodarstvo. Ova situacija dodatno naglašava krhkost ekonomije malih prekomorskih teritorija u globalnom kontekstu i otvara raspravu o potrebi za diversifikacijom gospodarstva i pronalaženjem novih ekonomskih modela koji bi osigurali održivu budućnost ovog jedinstvenog francuskog kutka Sjeverne Amerike.
Otočje Sveti Petar i Mikelon nalazi se u Atlantskom oceanu, otprilike 25 kilometara južno od kanadskog otoka Newfoundland, te uživa poseban status kao prekomorska zajednica Francuske. Iako su stanovnici ovih otoka punopravni francuski državljani, njihov položaj je daleko od običnog. Oni aktivno sudjeluju u francuskom političkom životu, glasajući na nacionalnim izborima i birajući vlastitog zastupnika u Nacionalnu skupštinu Francuske. Također, kao dio eurozone, koriste euro kao svoju službenu valutu, što ih ekonomski povezuje s ostatkom Europske unije. Međutim, ono što čini Sveti Petar i Mikelon posebno zanimljivim jest značajan stupanj autonomije koji uživa, posebice u pogledu porezne politike. Ova autonomija proteže se i na druge aspekte upravljanja, omogućujući otočju da razvije vlastiti jedinstveni identitet. Lokalna vlada ima ovlasti donositi vlastite zakone u mnogim područjima, izuzev onih koja su rezervirana za središnju vlast, poput obrane. Unatoč svojoj povezanosti s Francuskom i korištenju eura, Sveti Petar i Mikelon nije dio Europske unije.
Povijest otočja obilježena je ribarstvom i stalnim sukobima između Francuske i Velike Britanije. Portugalski istraživač João Álvares Fagundes posjetio je otoke 1520., a Jacques Cartier ih je 1536. proglasio francuskim posjedom. Utrechtskim mirom 1713., Francuska je otoke morala prepustiti Britaniji, a vraćeni su joj Pariškim mirom 1763. Uslijedilo je turbulentno razdoblje tijekom Američkog rata za neovisnost i Francuske revolucije, kada su otoci više puta mijenjali vlasnike, a stanovništvo bilo deportirano. Francuska je povratila kontrolu 1816. godine te je uslijedilo razdoblje prosperiteta temeljeno na ribolovu bakalara, privlačeći tisuće ribara iz Francuske svake godine.
Međutim, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, promjene u tehnologiji ribolova i politički sporazumi doveli su do pada ribarske industrije. Kratkotrajni ekonomski procvat dogodio se tijekom američke prohibicije (1920.-1933.) kada su otoci postali glavno središte za krijumčarenje alkohola u SAD. Nakon ukidanja prohibicije, ekonomija je ponovno utonula u depresiju. Nakon Drugog svjetskog rata, došlo je do niza promjena statusa - od prekomorskog teritorija (1946.) do prekomorskog departmana (1976.) i prekomorske zajednice s posebnim statusom (1985., potvrđeno 2003.). Ribarstvo je nastavilo opadati zbog prekomjernog izlova i sporova oko ribolovnih kvota s Kanadom, što je kulminiralo međunarodnom arbitražom 1992. godine. Danas se gospodarstvo, uz ribarstvo i preradu ribe, sve više oslanja na turizam i značajne subvencije iz Francuske.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa šokirala je globalnu ekonomsku zajednicu uvođenjem sveobuhvatnih globalnih carina. Pritom se posebno ističe slučaj Svetog Petra i Mikelona. Tom teritoriju s populacijom manjom od 6.000 stanovnika nametnuta je izuzetno visoka carina od čak 50 posto na izvoz u SAD. Ta stopa nije samo drastično viša od one nametnute Europskoj uniji, već predstavlja potencijalno razoran udarac za krhku ekonomiju otočja. Uzimajući u obzir da je gospodarstvo Svetog Petra i Mikelona već bilo u padu zbog sporova s Kanadom oko ribolovnih kvota, ova nova carina mogla bi dodatno pogoršati ionako tešku ekonomsku situaciju. Posebno je zabrinjavajući utjecaj na izvoz ribe, koji čini okosnicu lokalne ekonomije.
Otvori KEKS Pay
Ako Trump vidi ovaj članak zahtjevat će da mu Francuska prepusti ovo otočje, jer je potrebno Americi 😂😂😂😂