Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kućanstva troše 81.054 kune godišnje, kruh postao glavna hrana

Po članu obitelji godišnje pojedemo 61 kilogram kruha, 37 kilograma krumpira i 6 kilograma ribe
10. prosinca 2015. u 22:00 3 komentara 996 prikaza
kruh
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Hrvatska su kućanstva 2014. godine u prosjeku potrošila 81.000 kuna, oko 5000 kuna više nego što je iznosila potrošnja u 2011.

Trećinu budžeta pojedemo

Nakon trogodišnje stanke, Državni zavod za statistiku napokon je proveo i obradio Ankete o potrošnji kućanstava u 2014. godini, koja pokazuje da glavninu prihoda – 29,5 posto – građani troše na hranu. To je osobina siromašnih nacija pa tako, primjerice, u rumunjskim obiteljima 40 posto budžeta odlazi na hranu, a u Austriji ili Njemačkoj samo 15-ak posto! Za razliku od Hrvatske, gdje prosječna obitelji potroši oko 11 tisuća eura, u Austriji ili Njemačkoj se ta svota zbog boljeg standarda godišnje penje na 30-ak tisuća eura. Neke druge analize pokazale su pritom da je hrana podjednako skupa i amo i tamo, a kod nekih artikala čak i skuplja nego u zapadnim državama.

Ipak, i kod nas je u tri godine došlo do laganog pomaka u strukturi potrošnje pa je tako udio za hranu i piće pao s 31,7% 2011. na 29,5% u 2014. Gleda li se struktura potrošnje, prosječna obitelj najviše izdvaja za meso – oko 6700 kuna godišnje, a nakon mesa slijede kruh i žitarice na koje ode 17% kućnog budžeta za hranu. Hrvati za kruh izdvajaju tri puta više nego za povrće, za koje godišnje potroše samo 1514 kuna, gotovo koliko i za šećer, čokolade i džemove. Treći po izdacima su mlijeko, sir i jaja na koje odlazi svaka sedma kuna iz prehrambenog budžeta, dok za ribu godišnje potrošimo 938 kuna. Svaki član domaćinstva u prosjeku pojede 61 kilogram kruha i raznih peciva te samo 6 kilograma ribe. Krumpir je najzastupljenije povrće na našim jelovnicima, i pojedemo ga 37 kilograma, dok se od voća najviše jedu jabuke – 14 kilograma po osobi godišnje.

Struktura potrošnje u EU pokazuje da građani bogatijih država glavninu primanja (svaki treći euro) troše na stanovanje, režije i održavanje kuće, dok siromašniji više od trećine svojih primanja pojedu, popiju i popuše.

Svaki osmi ima drugi auto

U Hrvatskoj na stanovanje odlazi 16% budžeta, odnosno 13.210 kuna, i udio tog izdatka u odnosu na 2011. u laganom je porastu, jednako kao i izdaci za odjeću i obuću, prijevoz, rekreaciju i kulturu te zdravstvo. Pozitivan pomak dogodio se i u odnosu prema pušenju i pijenju jer za cigarete i piće dajemo stotinjak kuna manje, ali i dalje 2668 kuna godišnje.

Za razliku od 2011., kad je 59 od 100 obitelji imalo prvi automobil, 2014. ih je 65. Lagano se povećava i broj obitelji koje imaju drugi automobil – s 11 na 12,5%. Trećina kućanstava ugradila je klima uređaje, za razliku od četvrtine iz 2011., a skočio je i broj kućanstava koje imaju mikrovalne pećnice na 47%. Godišnji izdaci hrvatskih obitelji za novine i časopise pali su s 416 kuna na 334, ali su zato porasli izdaci za knjige s 499 na 551 kunu. Nađe se i 166 kuna za igre na sreću, dok kućni ljubimci odnesu 354 kune. Kako je Anketa o potrošnji kućanstva jedno od skupljih i zahtjevnijih istraživanja DZS je, zbog vlastitih ograničenja u budžetu, više ne provodi svake godine.

>> Za blagdane će se najviše darivati čokolada, poklon bonovi i knjige 

>> Nijemac je siromašan kad nema za auto, a Hrvat za hranu

Cijene pale u odnosu na 2008. godinu

Usporedbe s drugima nisu moguće bez da se BDP, a s njim i plaće, stave u isti odnos prema cijenama. Paritet kupovne moći tako pokazuje da su cijene u Hrvatskoj na 67 % europskog prosjeka, dok su 2008. bile na 75%. Tvrtke su se zacijelo prilagodile domaćoj kupovnoj moći i padu standarda koji je proizašao iz višegodišnje recesije. Prema podacima za 2014.,cijene hrane su kod nas 10% ispod europskog prosjeka (prije krize su bile samo 6%), alkohol i duhan pali su na 77%, a cijene odjeće spustile 86%, ispod prosječnih u EU. Prije sedam godina, 'krpice' su kod nas bile četvrtinu skuplje nego vani. Jedino se još ne daju kućanski aparati, koji su 5% skuplji od europskog prosjeka. Za četvrtinu su niže cijene u hotelima i restoranima, što hrvatski turizam čini konkurentnim u europskim okvirima.

INA
HUMANITARNO
INA brine o zdravstvenim ustanovama, institucijama i udrugama
Sberbank
#OSTAJEM DOMA
Sberbank pokreće Pričaroliju: Poznati hrvatski glumci djeci čitaju priče na Sberbank YouTube kanalu
  • schwertransport:

    Ma molim vas od kada je kruh glavna hrana

  • Avatar Baroudeur
    Baroudeur:

    Ako smo pali na kruh kao glavnu hranu za par godina pasat cemo travu!

  • brojevi:

    Postali smo zemlja kruha i političkih igara. Makar smo ponekad i kruha gladni. Neki od neimaštine a neki preko pogače.