Hrvatska su kućanstva 2014. godine u prosjeku potrošila 81.000 kuna, oko 5000 kuna više nego što je iznosila potrošnja u 2011.
Trećinu budžeta pojedemo
Nakon trogodišnje stanke, Državni zavod za statistiku napokon je proveo i obradio Ankete o potrošnji kućanstava u 2014. godini, koja pokazuje da glavninu prihoda – 29,5 posto – građani troše na hranu. To je osobina siromašnih nacija pa tako, primjerice, u rumunjskim obiteljima 40 posto budžeta odlazi na hranu, a u Austriji ili Njemačkoj samo 15-ak posto! Za razliku od Hrvatske, gdje prosječna obitelji potroši oko 11 tisuća eura, u Austriji ili Njemačkoj se ta svota zbog boljeg standarda godišnje penje na 30-ak tisuća eura. Neke druge analize pokazale su pritom da je hrana podjednako skupa i amo i tamo, a kod nekih artikala čak i skuplja nego u zapadnim državama.
Ipak, i kod nas je u tri godine došlo do laganog pomaka u strukturi potrošnje pa je tako udio za hranu i piće pao s 31,7% 2011. na 29,5% u 2014. Gleda li se struktura potrošnje, prosječna obitelj najviše izdvaja za meso – oko 6700 kuna godišnje, a nakon mesa slijede kruh i žitarice na koje ode 17% kućnog budžeta za hranu. Hrvati za kruh izdvajaju tri puta više nego za povrće, za koje godišnje potroše samo 1514 kuna, gotovo koliko i za šećer, čokolade i džemove. Treći po izdacima su mlijeko, sir i jaja na koje odlazi svaka sedma kuna iz prehrambenog budžeta, dok za ribu godišnje potrošimo 938 kuna. Svaki član domaćinstva u prosjeku pojede 61 kilogram kruha i raznih peciva te samo 6 kilograma ribe. Krumpir je najzastupljenije povrće na našim jelovnicima, i pojedemo ga 37 kilograma, dok se od voća najviše jedu jabuke – 14 kilograma po osobi godišnje.
Struktura potrošnje u EU pokazuje da građani bogatijih država glavninu primanja (svaki treći euro) troše na stanovanje, režije i održavanje kuće, dok siromašniji više od trećine svojih primanja pojedu, popiju i popuše.
Svaki osmi ima drugi auto
U Hrvatskoj na stanovanje odlazi 16% budžeta, odnosno 13.210 kuna, i udio tog izdatka u odnosu na 2011. u laganom je porastu, jednako kao i izdaci za odjeću i obuću, prijevoz, rekreaciju i kulturu te zdravstvo. Pozitivan pomak dogodio se i u odnosu prema pušenju i pijenju jer za cigarete i piće dajemo stotinjak kuna manje, ali i dalje 2668 kuna godišnje.
Za razliku od 2011., kad je 59 od 100 obitelji imalo prvi automobil, 2014. ih je 65. Lagano se povećava i broj obitelji koje imaju drugi automobil – s 11 na 12,5%. Trećina kućanstava ugradila je klima uređaje, za razliku od četvrtine iz 2011., a skočio je i broj kućanstava koje imaju mikrovalne pećnice na 47%. Godišnji izdaci hrvatskih obitelji za novine i časopise pali su s 416 kuna na 334, ali su zato porasli izdaci za knjige s 499 na 551 kunu. Nađe se i 166 kuna za igre na sreću, dok kućni ljubimci odnesu 354 kune. Kako je Anketa o potrošnji kućanstva jedno od skupljih i zahtjevnijih istraživanja DZS je, zbog vlastitih ograničenja u budžetu, više ne provodi svake godine.
>> Za blagdane će se najviše darivati čokolada, poklon bonovi i knjige
>> Nijemac je siromašan kad nema za auto, a Hrvat za hranu
Ma molim vas od kada je kruh glavna hrana