Zaposlenici u Italiji, na Malti, u Slovačkoj i Litvi sada imaju znatno veći uvid u podatke o plaćama svojih kolega, dok oglasi za posao moraju sadržavati informacije o visini plaće. Većina ostalih zemalja Europske unije još nije implementirala Direktivu o transparentnosti plaća, što dovodi do velike nedosljednosti u cijeloj Uniji. Direktiva o transparentnosti plaća predstavlja najnoviji europski pokušaj da se osigura načelo jednake plaće za jednak rad između muškaraca i žena. Europska komisija ju je predložila 2023. godine u okviru Strategije za rodnu ravnopravnost 2020.–2025. s ciljem smanjenja postojeće razlike u plaćama između spolova. Direktiva ukida tajnost plaća. U praksi to znači da oglasi za posao i razgovori moraju uključivati raspon plaće, radnici imaju pravo zatražiti podatke o prosječnoj plaći kolega koji rade isti posao (razvrstano po spolu), a poslodavci više ne smiju pitati kandidate o njihovoj prethodnoj plaći.
"Godinama je plaća bila pod velom. Taj veo nije samo skrivao praznine, već ih je i reproducirao. Netko tko je nekoć bio potplaćen nosio je tu nisku plaću s posla na posao, jer je svaki novi poslodavac pitao: ‘Koliko sada zarađujete?’, vežući svoju ponudu za to", rekla je europarlamentarka Gabriele Bischoff iz njemačke grupacije S&D.
Države članice imale su rok do 7. lipnja da direktivu prenesu u nacionalno zakonodavstvo, no samo su je Italija, Slovačka, Malta i Litva provele na vrijeme. Većina zemalja je propustila rok, što je odgodilo primjenu pravila. Unatoč tome što je načelo „jednake plaće za jednak rad“ u EU-u zakonski propisano još od 1958. godine, razlika u plaćama između spolova i dalje postoji. Žene u Europskoj uniji u prosjeku zarađuju 11,1 posto manje po satu od muškaraca. To znači da žene efektivno rade više od mjesec dana besplatno svake godine. Zbog nižih plaća tijekom cijelog radnog vijeka, razlika u mirovinama između spolova iznosi čak 25 posto, što starije žene dovodi u veći rizik od siromaštva, pišee Euronews.
Europska komisija smatra da su sistemske prepreke transparentnosti glavni uzrok ove razlike, a ne obrazovanje, zanimanje ili radno mjesto. Razlika je posebno izražena u privatnom sektoru, gdje su tajni sporazumi o plaćama česta praksa. Žene čine 66 posto svih zaposlenika s nepunim radnim vremenom te 91 posto onih koji uzimaju pauzu u karijeri zbog brige o djeci. To poslodavcima omogućuje da tiho usporavaju napredovanje plaća majkama koje se vraćaju na tržište rada. U sektorima u kojima dominiraju žene, poput skrbi i obrazovanja (gdje žene čine 76 posto zaposlenih), plaće su sustavno niže.
"Informacije mijenjaju moć i na druge načine, kada radnik može zatražiti prosječnu plaću za svoju ulogu raščlanjenu po spolu, i kada teret dokazivanja pada na poslodavca, to može pokrenuti promjenu“, naglasila je Gabriele Bischoff.
Direktiva donosi strože mjere provedbe. Predviđene su novčane kazne koje moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Žrtve diskriminacije imaju pravo na punu odštetu, a teret dokazivanja prelazi na poslodavca ako nije poštovao pravila transparentnosti. "Ulaganje u bolje prakse određivanja plaća ima jasne koristi za poslodavce. Podizanjem ugleda tvrtki pomaže u privlačenju talenata, poboljšanju učinkovitosti kroz jasnije karijerne putanje i poboljšanju zadržavanja zaposlenika“, izjavila je glasnogovornica Europske komisije za jednakost Eva Hrncirova.
Tvrtke s više od 150 zaposlenika moraju godišnje izvještavati o razlici u plaćama između spolova. Ako je neopravdana razlika veća od 5 posto, to može pokrenuti inspekciju. Prva takva izvješća trebaju biti predana do 7. lipnja 2027. godine, na temelju podataka iz 2026.
Ovo nije prvi pokušaj Europske komisije da riješi problem. Već 2014. godine izdane su neobvezujuće preporuke, no one su imale ograničen učinak, što je dovelo do obvezujuće direktive 2021. godine. Implementacija u pojedinim zemljama znatno se razlikuje. Dok su Slovačka i Litva revidirale zakone na vrijeme, a Italija i Malta ugradile direktivu u postojeće okvire, Njemačka, Austrija, Španjolska i Bugarska kasne. Švedska je čak potpuno odustala od procesa, smatrajući da direktiva nije usklađena s njihovim modelom kolektivnog pregovaranja. "Prioritet Komisije ostaje pravovremena i ispravna provedba Direktive koja donosi stvarne promjene za radnike, a posebno za žene. Nastavljamo pomagati državama članicama da to postignu", zaključila je Eva Hrncirova.
Direktiva o transparentnosti plaća mogla bi predstavljati značajan korak prema stvarnoj jednakosti na europskom tržištu rada, no njezin uspjeh ovisi o brzini i kvaliteti provedbe u svim članicama Unije.
Otvori KEKS Pay
Ajd prvo uočite razliku između radnog mjesta i učinka. Ista plaća za isti rad... Pa to i jest pravilo. Samo se zaboravljam ključna stvar, u kojim djelatnostima su žene najčešće zaposlene, a u kojima muški... Tko i što sprečava žene da postavljaju keramiku, i zarađuju bogovski, više od liječnika? Ili da budu vodoinstalateri? Montaža klime? Postavljanje tlakavaca? Ne kužim, radile bi ko neke referentice u maloj općini, u 12 već kuhale doma ručak ko učiteljice, i onda plaču zbog male plaće?! Ako vi vidite razlog zašto nema više žena keramičara, onda znate sa ovo nema smisla. Imajte svoju firmu, i plaćajte radnike. Pa da vidimo hoćete li istu plaću dati radniku koji dnevno odradi npr 150 nečega, kao i onome koji odradi niti 70...isto radno mjesto...