Ruska ratna ekonomija nalazi se pod sve većim pritiskom, a Vladimir Putin se suočava s ozbiljnim gospodarskim problemima koje nije predvidio na početku agresije na Ukrajinu. Tako tvrdi švicarski vojni ekonomist Marcus Keupp s ETH Züricha. U intervjuu za Frankfurter Rundschau, Keupp je opisao mračno stanja ruske ekonomije. Dok Kremlj i dalje inzistira na ratu, rusko gospodarstvo tone u duboku krizu. "Ruskom gospodarstvu ide lošije nego ikad prije. Osim vojnog sektora, zemlja je već u recesiji“, upozorava Keupp. Prema njegovim riječima, Rusija više mjeseci ne objavljuje potpune podatke o vanjskoj trgovini, a službene brojke o inflaciji su, kako kaže, vjerojatno falsificirane. Jedan od najvećih problema je Nacionalni fond blagostanja, koji je Putin godinama punio novcem od nafte i plina. Taj fond je trebao služiti kao rezerva za socijalni sustav i stabilnost zemlje, no sada je gotovo potpuno potrošen zbog financiranja rata. "Novca je sada gotovo potpuno nestalo", ističe Keupp. Rusija je potpuno prešla na ratnu ekonomiju proizvodi se oružje, tenkovi, dronovi i rakete koji na kraju bivaju uništeni na bojišnici. To stvara iluziju rasta BDP-a, ali zapravo zemlja sama sebe troši. "Ratna ekonomija proizvodi dobra koja su namijenjena uništenju. To zemlju ne čini bogatijom", objašnjava ekspert.
Keupp smatra da se Putin ozbiljno preračunao. Na početku rata Rusija je mogla trošiti stare sovjetske zalihe, no one su se iscrpile. Istodobno, Ukrajina je napredovala u uporabi dronova, što čini rusko oružje sve manje učinkovitim. Rat postaje sve skuplji, a rezultati sve slabiji. Posebno zabrinjava situacija nakon eventualnog završetka rata. Keupp upozorava: "Ako preko noći ugasite ratnu ekonomiju i prepustite gospodarstvo samo sebi, posljedica bi bila oštra recesija".
Dodatni problem je sve veća ovisnost o Kini. Zbog sankcija, Rusija je sve više u kineskim rukama kada je riječ o uvozu robe, tehnologije i trgovini. "Rusko gospodarstvo je sve više u kineskim rukama. Kina odlučuje što Rusija smije kupovati i koliko nafte i plina će kupovati“, kaže Keupp.
Za Putina je ovo preokret, želio je ratom prisiliti Rusiju da se vrati na svjetsku pozornicu kao velika sila. Međutim, u stvarnosti Moskva gubi ekonomsku snagu i postaje sve ovisnija o Kini. "Putin ovo definitivno nije očekivao", zaključio je Keupp, prenosi Heute.
Satelitske snimke pokazuju štetu na ruskoj infrastrukturi na Krimu
"Moć kvarenja" umjesto stvaranja .U geopolitici postoji izraz "spoiler power" (sila koja kvari / sabotira). Rusija je bila svjesna da ne može izgraditi stabilniji ili bogatiji sustav od Zapada. Zato je njezina strategija bila oslabiti druge – poticanjem energetskih kriza, hibridnim napadima, uplitanjem u izbore i izazivanjem sukoba (poput onih u Africi ili na Bliskom istoku). Što je veći globalni kaos, to je njezina uloga "posrednika" ili "prijetnje" bila važnija. Faktor nepoznanice i percepcija moći bili su najjače rusko oružje prije 2022. godine.