Rezolucija Vijeća Europe, kojom se osuđuju komunistički zločini, ali
kojom se ne zabranjuju simboli komunizma, podijelila je parlamentarce
Skupštine Vijeća Europe (PACE).
Naime, lijeve stranke PACE-a minirale su amandman kojim se tražila
zabrana komunističkih simbola jer nije prihvaćen njihov prijedlog da se
"komunistički idealisti koji su ginuli za slobodu ne izjednačuju sa
zločincima".
Oprečni stavovi
Ta atmosfera nije mimošla ni hrvatsko izaslanstvo na čelu s hadezeovcem
Franom Matušićem koji se zauzeo da se pred sud izvedu počinitelji
zločina. Milorad Pupovac (SDSS) i Neven Mimica (SDP) pak predlagali su
amandmane koji bi ublažili sadržaj rezolucije.
Istaknuti intelektualci u Hrvatskoj podijeljeni su kad je u
pitanju sama rezolucija. I dok je za jedne došla kasno, ali ne i
prekasno, za druge je to skandal.
Međutim, jučerašnje istraživanje, koje je Markotel proveo za Večernji
list, pokazuje da 53 posto ispitanika podržava osudu komunističkih
zločina u Vijeću Europe, a gotovo 21 posto negativno se
izjašnjava o toj odluci. Nije iznenađenje da 41 posto ispitanika ima
negativan stav o komunističkoj vladavini u Jugoslaviji od 1945. do
1989. godine dok ih 25 posto pozitivno gleda na to razdoblje, a nikakva
stava o tome nema gotovo 34 posto ispitanika. Za gotovo 40 posto
ispitanika politički sustav u bivšoj Jugoslaviji bio je
totalitaran, ali bez zločina većih razmjera, dok je za gotovo 21 posto
ispitanika bio demokratski, ali nepravedan.
Trećina indiferentna
Međutim, 17 posto njih drži da je taj sustav bio totalitaran i
zločinački, a samo 7 posto ocjenjuje ga demokratskim i pravednim.
Komunistički režim u Hrvatskoj za vrijeme bivše Jugoslavije osudilo je
čak 42 posto ispitanika, a njih 29 posto izjasnilo se da ga ne osuđuje.
Čak 29 posto ispitanika izjasnilo se da nema stava o tom pitanju.
OSUDA ZLOČINA Rezolucija Vijeća Europe o komunistčkim zločinima naišla na različita mišljenja građana