Zamjenik međimurskog župana iz redova romske nacionalne manjine Elvis Kralj predlaže da se u okviru izrade novog Zakona o gradnji, kao i pripadajućih podzakonskih akata, razmotri i pitanje ilegalno sagrađenih objekata u romskim naseljima koji su sagrađeni nakon 21. lipnja 2011. godine, pa prema važećem zakonodavstvu ne mogu biti legalizirani. – S obzirom na specifične okolnosti u kojima su se ta naselja razvijala, prostornu prekapacitiranost, nedostatak komunalne infrastrukture i socijalno-ekonomske izazove stanovnika, smatram nužnim da se novim Zakonom o gradnji i njegovim podaktima predvide posebni uvjeti i mehanizmi kojima bi se omogućilo rješavanje statusa tih objekata – ističe Kralj.
Takvo bi rješenje, smatra, donijelo višestruku korist. Omogućilo bi stvaranje zakonitih i sigurnih stambenih uvjeta za brojne obitelji, pridonijelo bi prostornom uređenju i integraciji romskih naselja te olakšalo provedbu infrastrukturnih i komunalnih projekata na tim područjima. – Stoga predlažem da Ministarstvo u okviru pripreme novog zakonskog okvira razmotri mogućnost uvođenja posebnih odredbi koje bi omogućile legalizaciju objekata u romskim naseljima sagrađenih nakon 21. lipnja 2011. godine, uz jasno definirane tehničke, prostorne i socijalne kriterije – napominje Kralj, koji je poslao i otvoreno pismo saborskom zastupniku Veljku Kajtaziju koji zastupa više manjina, među kojima i romsku.
Od 14 međimurskih lokaliteta na kojima žive Romi, oko 64 posto odvojeno je od grada ili sela na zasebnu lokaciju. Prema istraživanju iz 2020. koje je naručio Ured za ljudska prava i nacionalne manjine, samo je polovina romskih objekata legalizirana. Najveći broj nelegaliziranih objekata je u Istri i Primorju (39,8%) te u Međimurju (31,8%), a najveći broj legaliziranih u Zagrebu, više od 72 posto. Najveći je broj legaliziranih objekata na lokalitetima na kojima Romi žive raspršeno među većinskim stanovništvom (61,2%), dok je najveći udio nelegaliziranih na lokalitetima odvojenima od grada ili sela. Istraživanje je pokazalo i da su Romi koji nisu pokrenuli legalizaciju kao najčešći razlog isticali nedostatak novca iako su u brojnim naseljima proces legalizaciju dosad financirali država, županije, gradovi i općine. Svaki četvrti ispitanik rekao je kako zemljište ili kuća nisu njihovi. Više od polovine anketiranih nije bilo zabrinuto zbog eventualne deložacije, a provedena je i usporedba hrvatskih Roma s Romima iz drugih zemalja jugoistočne i istočne Europe. Najzabrinutiji zbog moguće deložacije tada su bili moldavski Romi, češki Romi, slovački Romi te Romi u Albaniji.
Zamjenik međimurskog župana Kralj traži od Kajtazija podnošenje amandmana kojim bi se definirali posebni uvjeti za romska naselja u Međimurju za više od tisuću nelegaliziranih objekata. Nemogućnost ozakonjenja objekata sagrađenih nakon 21. lipnja 2011. moglo bi, tvrdi, imati dalekosežne socijalne posljedice, osobito u romskim naseljima u kojima postoje dugotrajni problemi s imovinskopravnim odnosima, infrastrukturom i planskim uređenjem prostora. Kralj predlaže da se u novi Zakon o gradnji uvede posebne procedure legalizacije objekata sagrađenih nakon tog datuma u slučajevima kada objekt služi za osnovno stanovanje i ne ugrožava sigurnost ljudi, zdravlje i okoliš, kada se nalazi unutar građevinskih područja ili ih je moguće naknadno uskladiti s prostornim planom te kada vlasnici pripadaju socijalno ranjivim skupinama, uključujući pripadnike romske nacionalne manjine. Traži i da se uspostavi poseban državni programa ili fond za sanaciju, rekonstrukciju i ozakonjenje objekata u romskim i drugim socijalno osjetljivim zajednicama.
– Takva bi mjera predstavljala učinkovitu prevenciju daljnje bespravne gradnje, ali i smanjila rizik od rušenja objekata koji su često jedini dom brojnih obitelji – ističe. Predlaže i formiranje međuresorne radne skupine u kojoj bi sudjelovali predstavnici Ministarstva graditeljstva, Ministarstva rada, Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te predstavnici jedinica lokalne samouprave i romskih vijeća kako bi zajedno izradili sustavan model uređenja i legalizacije romskih naselja. Probleme s legalizacijom romskih naselja ima i susjedna Slovenija. Forum romskih vijećnika Slovenije zatražio je prije dva tjedna moratorij na moguće rušenje romskih kuća sagrađenih bez građevinske dozvole koji bi bio na snazi sve dok slovenski parlament ne donese poseban zakon o romskoj manjini i postojeća romska naselja upišu u službeni registar.
Slovenski su mediji s velikom pozornošću pratili slučaj obitelji iz općine Ivančna Gorica koja je iseljena iz naselja koje je nakon toga srušeno uz obrazloženje da je ilegalno podignuto u blizini izvora pitke vode, pa nema mogućnost za legalizaciju. Forum općinskih vijećnika zatražio je od vlade da se obustavi rušenje stambenih objekata, čak i za objekte koji nemaju građevinske dozvole, do donošenje zakona o Romima. Traže i da se romska naselja uvrste u urbanističke planove kako bi se mogla legalizirati. U Sloveniji živi između 7000 i 10.000 Roma, upola manje nego u Hrvatskoj, a 70 posto naselja nema uvjete za legalizaciju. U Hrvatskoj je pak veliku pozornost izazvalo rušenje naselja Autoput u općini Drnje u Koprivničko-križevačkoj županiji u ljeto 2023., kad su se članovi sedam obitelji sklonili u sportsku dvoranu ili kod rodbine zbog poplave, pa je netko to iskoristio i ilegalno naselje staro 150 godina sravnio sa zemljom. Dio zemljišta je u privatnom vlasništvu lokalnog poduzetnika, a dio u državnom.
Dr. sc. Hrvoje Šlezak u znanstvenom radu o romskim naseljima u Međimurju, gdje živi najviše Roma u Hrvatskoj, čiji su se preci tu doseljavali od druge polovine 19. stoljeća, navodi da su "nelegalno zaposjedanje državnog ili županijskog zemljišta ili zemljišta u vlasništvu jedinica lokalne samouprave uz stihijsku nelegalnu gradnju jedan od glavnih problema romskih naselja". S jedne strane pravna neriješenost statusa romskih naselja i njihove izgrađenosti prepreka je infrastrukturnom razvoju naselja čiji je osnovni preduvjet pravna regulacija i riješeni imovinskopravni odnosi. U određenom broju naselja rješavanje navedenih pravnih problema i legalizacija postojeće gradnje potaknuli su komunalni i infrastrukturni razvoj naselja, ali to ima i negativan učinak na suživot Roma s većinskim stanovništvom. "Angažman lokalnih i nacionalnih vlasti, davanje zemljišta na kojem su romska naselja izgrađena u privatno vlasništvo bez naknade ili uz minimalnu naknadu, poticanje legalizacije i određivanje najminimalnijeg komunalnog doprinosa za lokacije romskih naselja pripadnici većinskog stanovništva često ne gledaju s odobravanjem", ističe dr. Šlezak.
Otvori KEKS Pay
pa kako se postupa u tim slucajevima? porusiti ih?