Hrvatska se pretvara u useljeničku naciju, ali ne trebaju joj strani inženjeri, liječnici, znanstvenici, studenti, nego građevinski radnici, kuhari, konobari, sobarice, berači maslina, voća, vozači... Kako stvari sada stoje, neće nam više biti dovoljno samo 100 tisuća nekvalificiranih radnika godišnje. Država se neće razviti na uvozu jeftine radne snage, nešto će sitno zaraditi na njima, ali ni blizu kao vlasnici ugostiteljskih i turističkih objekata, građevinski poduzetnici, maslinari koji se hvale kako Nepalce plaćaju tri kune po kilogramu ubranih maslina, dok domaći izvolijevaju da ih se plati po satu. Kada bi barem svi ti strani radnici znali hrvatski jezik, zamijenili bi im i domaće u trgovini koji samo kukaju zbog malih plaća i traže neradnu nedjelju.
U Hrvatskoj za obrazovane ljude, osim u javnom sektoru i manjem dijelu privatnog, nema mjesta
Komentara 12
JO
Jel ima posla vani za novinare, (visokoobrazovane)
DU
Paa, Dijana Jurišić, potpuno je razvidno, da nam nedostaju nekvalificirani. Dakle, obrazovanih imamo za izvoz. Što je nejasno?
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
Hrvatska se pretvara u useljeničku naciju i ne trebaju joj inženjeri, liječnici, znanstvenici, studenti, nego građevinski radnici, kuhari, konobari, sobarice, berači maslina, voća, vozači, sportaši, političari... I što je tu čudno? Nije to od jučer. To traje od 1991 ss manjim ili većim intenzitetom, a oni koji nisu bili do sada svjesni vjerojatno su radili u javnom sektoru. Seljačka inteligencija je zamjenila tradicionalnu, a tradicionalna je u mirovini ili je emigrirala u države koje cijene rad, inovativnost i znanje.