Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Isplata više neisplaćenih plaća ne može se oporezivati kao jedna direktorska plaća

Dogodi se da se minimalna plaća oporezuje po najvišoj stopi od 40 posto jer je nekom radniku isplaćeno nekoliko zaostalih minimalaca odjednom.
21. ožujka 2014. u 12:45 3 komentara 2890 prikaza
laburisti
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatski laburisti predložili su izmjene Zakona o poreznom dohotku kojim bi se izbjegle situacije da su radnici koji neredovito primaju plaću dodatno kažnjeni plaćanjem poreza po stopi koja se primjenjuje na iznadprosječna primanja. Naime, temeljem važećeg prijedloga zakona događa se da se radnicima kojima se jednokratno isplati više zaostalih plaća porez na dohodak naplaćuje temeljem iznosa koji je tada isplaćen, dakle temeljem zbroja svih isplaćenih plaća, umjesto temeljem svake plaće zasebno.

Tako se dogodi da se minimalna plaća oporezuje po najvišoj stopi od 40 posto jer je nekom radniku isplaćeno nekoliko zaostalih minimalaca odjednom. Laburisti zato žele da se i za isplatu zaostalih plaća ili razlike plaća treba u zakon ugraditi iste odredbe koje vrijede i za isplatu mirovina.

Laburistica Nansi Tireli je na konferenciji za novinare u Saboru upozorila da više od 70 tisuća građana u Hrvatskoj ne prima plaću ili neredovito prima plaću.

Tako primjerice na bruto plaću od 5000 kuna mjesečno radnik u Zagrebu plati 255 kuna poreza i prireza. Međutim, u slučaju isplate 20.000 kuna više zaostalih plaća ili razlike plaća u jednom mjesecu, porezna obveza je 6506,52 kune. U slučaju prihvaćanja našeg prijedloga porezna obveza bila bi 1274,40 kuna odnosno čak 5232,12 kuna manje – objasnila je Tireli te dodala da, iako zakon predviđa da poslodavac takvom radniku na kraju godine mora iznivelirati plaću, oni koji su u međuvremenu promijenili poslodavca ili mjesto boravka ostaju zakinuti.

- Preplaćeni porez takav radnik može vratiti najranije u lipnju iduće godine, i to bez lipe kamate, na temelju prijave poreza na dohodak pa ispada da oni koji su najviše zakinuti kreditiraju proračune države i jedinice lokalne samouprave. Tako ispadne da ako 50 tisuća radnika koji imaju plaću od 5000 kuna jednokratno dobije plaće za pet mjeseci državni i lokalne proračune godišnje beskamatno kreditiraju s 262 milijuna kuna – izračunala je Tireli te dodala kako pretpostavlja da je do ovog propusta došlo jer je "ova ozbiljna vlast mislila da će radnici stvarno primati svoje plaće redovito".

- Ako ćemo biti zločesti, ovo nekome vjerojatno odgovara jer proračun može raspolagati tim sredstvima – zaključila je Nansi Tireli.

>>'Kako netko s plaćom od 150 tisuća može imati porez 25%?'

ogorčena glumica
Marijana Mikulić: Moj sin ne govori, ne gleda u oči i ne odaziva se na svoje ime, a terapija počinje tek za 6- 9 mjeseci
Pevex
NOVO RUHO DOMA
Istražujemo – kako se pripremiti za proljetne renovacije
  • kafka:

    "Naime, temeljem važećeg prijedloga zakona događa se ... " ?? Prijedlog zakona, je samo prijedlog i ne može biti važeći.! .

  • Deleted user:

    Trebate se boriti da nema minimalaca uopće, a to da se neredovito isplaćuju staviti u Kazneni Zakon kao kazneno djelo prijevare. Poreznom politikom je riješen povrat pretplaćenog-iduće godine će im se vratiti, a kad već hoćete pomoći, uredite Zakonom da ... prikaži još!da se na iznos pretplaćenog poreza i doprinosa prilikom povrata obračuna zakonska zatezna kamata, to bi bilo i pravo i pravda ... budući da je Zakonom uređena visina zatezne kamate, na korištena sredstva izvan dogovorenog

  • kafka:

    Kakav to 'Zakon o poreznom dohotku' spominje novinarka?? Tako što ne postoji. Radi se o problemu utvrđivanja predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada koji je reguliran Zakonom o porezu na dohodak. Bilo bi bolje da novinarka citira osobe koje ... prikaži još!koje imaju nešto reći nego da interpretira na svoj način jer nije i ne može biti kompetentna za sve. Pitanje ostaje što se to želi mijenjati u postojećem zakonu i koje su promjene! Članak 45 Zakona o porezu na dohodak stavak 4 kaže: "Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka ... ostvarenih tijekom jednog mjeseca umanjen za izdatke ... ." Porez se dakle obračunava na mjesečnu poreznu osnovicu. I tu nema problema. Problem je u slobodnoj interpretaciji državne birokracije po čijim uputama računovođe krivo uzimaju što je to mjesečna porezna osnovica. Ako je radniku s kašnjenjem isplaćena plaća za 5 mjeseci onda se radi o primitku ostvarenom tokom 5 mjeseci i ne radi se o primitku ostvarenom tokom jednog mjeseca kako se 'shvaća' od strane nesposobnih birokrata. Dakle nije problem u Zakonu nego izopačenoj njegovoj interpretaciji. .