Konačno su i ustavni mudraci pokazali da njihovo strpljenje ipak ima granica! Ustavni sud napokon je stao na kraj izbornoj nepravdi i institucionalnom kršenju jednakosti biračkog prava. Ali i nepoštivanju Ustavnog suda kao četvrte vlasti te političkom vegetiranju, odnosno koristoljubivom odgađanju teških odluka osobito ako se na statusu quo može profitirati, nevažno je na čiju štetu. Prošlo je više od 12 godina od izvješća Ustavnog suda o uočenim nepravilnostima na izborima još 2007. Toliko je svih tih godina izrečeno argumenata od stručnjaka, analitičara, medija, referendumskih inicijativa, ali uzalud se rogoborilo i ukazivalo na nakaradne nelogičnosti.
Ne treba nikakvo "krojenje" Hrvatske. Zemlja veličine jednog srednje velikog zapadnoeuropskog grada može bez ikakvog problema biti jedna izborna jedinica. No na takvo što naše stranke u velikoj većini neće nikada pristati jer treba loviti u mutnome i osigurati si više mandata nego što pojedinoj stranci po izbornoj potpori pripada. I tu se vraćamo na početno pitanje. Nitko ne bi pošteno, ali se svi razlikuju oko toga koji im od "nepoštenih" scenarija najbolje odgovara ili najmanje šteti. I zato se ovo pitanje nikako ne rješava.