Sve veći uvoz voća i povrća ozbiljno ugrožava domaće proizvođače, koji upozoravaju da im se proizvodnja sve manje isplati. Unatoč dobrom urodu, brojni voćari tvrde kako zbog niskih otkupnih cijena i konkurencije jeftinog uvoznog voća ne mogu pokriti ni osnovne troškove proizvodnje, zbog čega neki od njih odustaju od berbe, a drugi čak krče višegodišnje nasade. Kako donosi HRT, jedan od njih je voćar Domagoj Škobić iz Aljmaša, koji je odlučio ukloniti nasad od čak pet tisuća stabala marelica. Umjesto voćnjaka, iza radnog stroja ostaje tek usitnjeno drveće. - Imamo jako veliku količinu na skladištu i jednostavno ne možeš stići, ne stigneš. Pojede samo sebe - rekao je Škobić za HRT.
Iako su marelice ove godine odlično rodile, domaći proizvođači od toga nemaju gotovo nikakvu korist. Tvrde da ih jeftino uvozno voće ruši cijene do razine na kojoj proizvodnja postaje neisplativa, a ni skladištenje u hladnjačama više ne pomaže. - Ne radi se ovdje o nekakvoj hiperprodukciji, već samo o nerazumijevanju uvoznika i trgovačkih lanaca za onaj mali dio domaće proizvodnje - istaknuo je Škobić.
Prema podacima koje prenosi HRT, Hrvatska proizvede tek oko deset posto marelica koje se potroše na domaćem tržištu. No stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u količini proizvodnje, već i u uvjetima u kojima domaći voćari rade. Stjepan Zorić iz Hrvatske voćarske zajednice upozorava kako bez suvremenih sustava navodnjavanja hrvatski proizvođači ne mogu ravnopravno konkurirati kolegama iz drugih zemalja. - Ne možemo biti konkurentni ni u jednoj voćarskoj proizvodnji, ni s jednom voćnom vrstom, ako nemamo pravo navodnjavanje i sve ono što imaju naši konkurenti - rekao je Zorić za HRT.
Dodaje kako proizvođači u drugim državama raspolažu zaštitnim mrežama, sustavima protiv mraza i drugom modernom opremom, ali i da kupci u mnogim zemljama češće biraju domaće proizvode. S istim problemima suočavaju se i proizvođači šljiva u Baranji. Na plantažama Braniteljske socijalno-radne zadruge u Dardi urod je dobar, no konzumna šljiva teško pronalazi kupce. Industrijsku šljivu uspijevaju prodati prehrambenoj industriji, no za svježe voće tvrde da trgovački lanci stalno spuštaju otkupne cijene. - Oni nas ucjenjuju i spuštaju cijene. Kad čujem da će biti vikend-akcija, zaboli me glava jer znam da je cijena pala i da više nemamo nikakve šanse - rekao je Renato Kovač iz Braniteljske socijalno-radne zadruge u Dardi.
Kako ističe, nakon svih ulaganja proizvođačima ostane manje od 20 centi po kilogramu šljive. - Neka onda drugi procijene je li to isplativo. Mi smo prekinuli berbu i ne vozimo po toj cijeni - zaključio je Kovač.
Otvori KEKS Pay
U Jugoslaviji poljoprivredni proizvodi podmirivali su potrebe turizma u Hrvatskoj, oslanjajući se na domacu poljoprivredu. Hrana u hotelima i odmaralištima dolazila je iz domaćih izvora i poljoprivrednih kombinata unutar države.