Što bi se dogodilo u BiH da Oluje nije bilo? Bi li Bihać preživio? Bi li se dogodio Maestral? Bi li srpske snage bile potisnute iz zapadne Bosne? Bi li Banja Luka bila suočena s vojnom prijetnjom? Bi li NATO intervenirao na isti način? I, možda najvažnije, bi li se uopće stvorili vojni uvjeti za mirovni sporazum u Daytonu? Ne znamo. Ali znamo što je Oluja pokrenula i što joj je prethodilo.
Vrijeme je u kojem se obilježava Oluja pa se ponovno otvaraju ista pitanja, iste podjele i iste rasprave. Hrvatska je, razumljivo, promatrati ponajprije kroz vlastitu povijesnu perspektivu, kao operaciju kojom je oslobođen najveći dio okupiranog teritorija i slomljena pobunjenička srpska vlast. Ali Oluja nije počela 4. kolovoza niti je završila 7. kolovoza 1995. godine. Bila je vrhunac procesa koji je mjesecima prije mijenjao odnos snaga, a njezine su se posljedice potom prelile duboko u BiH.
Nakon Oluje uslijedili su Maestral, Sana i Južni potez: zauzeti su ili oslobođeni Šipovo, Jajce, Drvar, Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most, Donji Vakuf i Mrkonjić-Grad. Srpske su snage potiskivane prema Banjoj Luci, a njihov nekada čvrsti obrambeni sustav padao je kao kula od karata
Komentara 4
Republika Srpska je dogovor i kompenzacija za hrvatsko rješenje.
I sa olujom i bez oluje Srbiji ide Republika Srpska.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
A što je Hrvatska dobila u BiH? Pitam za susjeda.