Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Zaštita okoliša

Hrvatska raznolikost pridonijet će razvoju zaštićenih područja

'02.05.2011., Trg Petra Preradovica-Cvjetni trg, Zagreb - U sklopu otvarenja Europskog tjedna sef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, veleposlanik Paul Vandoren i ministar vanjskih poslov
'Sanjin Strukic/PIXSELL'
13.09.2011.
u 20:00

Zakoni su korisni jedino ako se i efikasno primjenjuju, poručio je šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj

Poštovani čitatelji, politika zaštite okoliša predstavlja jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova vremena. Ako želimo postići i održati kvalitetu života za nas i generacije koje dolaze, tim se izazovom treba baviti na sveobuhvatan način.

Od ranih 70-ih Europa je čvrsto opredijeljena prema zaštiti okoliša – zaštita kvalitete zraka i vode, očuvanje resursa i zaštita biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada te kontrola aktivnosti koje negativno utječu na okoliš samo su neka od područja u kojima EU aktivno djeluje, kako na razini država članica, tako i na međunarodnoj sceni.

Zaštita i gospodarski rast

Istraživanje rezultata koje je Europska komisija objavila u lipnju pokazuje da je kod više od 90% ispitanika u svakoj od država članica pitanje okoliša izvor ozbiljne osobne zabrinutosti. Velika većina europskih građana misli da učinkovitije korištenje prirodnih resursa i zaštita okoliša mogu potaknuti gospodarski rast u EU.

Izvješće također sadrži snažan mandat za akciju EU – unatoč gospodarskoj krizi, gotovo 9 od 10 građana smatra da bi se sredstva EU trebala dodjeljivati kao potpora aktivnostima sklonima okolišu. Postoji i golema potpora zakonodavstvu na razini EU – više od 80 posto građana slaže se da je zakonodavstvo EU potrebno kako bi se zaštitio okoliš u njihovoj zemlji.

Nakon gotovo dvije godine provedene u Hrvatskoj, siguran sam da dijelite vrijednosti i zabrinutosti koje su izrazili građani EU.

Već 2006. Europska komisija i Hrvatska prihvatile su se dugotrajnog i zahtjevnog posla usklađivanja zakona u sektoru okoliša. Podloga je bila dobra, ali pred nama je bilo i mnoštvo izazova. Mnogi od njih bili su posljedica visokih standarda zaštite okoliša koje je postavio EU.

Unatoč pozitivnom naslijeđu zaštite okoliša, Hrvatskoj su potrebna prijelazna razdoblja kako bi mogla ispuniti europske standarde, odnosno kako bi bila potpuno usklađena s tim standardima nakon pristupanja. Ako je Hrvatska već imala solidne zakone o zaštiti okoliša, zbog čega smo se ipak morali upustiti u dugotrajan i naporan posao usklađivanja, koji je dovršen u prosincu 2010.?

Članstvo u EU donosi prava i obveze. Mnogo je novih pravila koja države članice EU i Hrvatska kao nova članica moraju poštovati. Europski zakoni obuhvaćaju mnoga područja, uključujući zaštitu okoliša. Okoliš nije, kako to mnogi zamišljaju, briga ljudi koji vole drveće, ptice i ribe. To je kompleksno područje, obuhvaća resurse našeg planeta i način na koji živimo. Riječ je o zaštiti vrsta i biološke raznolikosti, ali i o poljoprivredi, klimatskim promjenama, kemikalijama, čistoj vodi, zagađenju. To je i ekonomsko pitanje, pitanje novih radnih mjesta i novca.

Europska unija postavlja ambiciozne ciljeve zaštite okoliša koje su dogovorile i koje provode države članice. Postavljeni su standardi kvalitete zraka, zbrinjavanja otpada, zaštite voda, zaštite prirode, kontrole industrijskog zagađenja, zaštite od štetnog djelovanja kemikalija, razine buke, nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja. Svi ti standardi primjenjivat će se i na Hrvatsku, a to povlači i nužnost znatnih ulaganja. Hrvatske vlasti procijenile su da će biti potrebno oko 10 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja kako bi se Hrvatska potpuno uskladila sa zakonodavstvom EU u području zaštite okoliša.

Krajnji ishod, međutim, bit će da svi građani proširenog EU imaju kvalitetu života kakvu žele i zaslužuju. S proširenjem isti, strogi standardi, jednako se primjenjuju u starim i u novim državama članicama. U pretpristupnom razdoblju Hrvatske EU je izdvojio više od 100 milijuna eura za područje zaštite okoliša. Gradovi Karlovac, Slavonski Brod, Drniš i Knin obnavljaju sustave kanalizacije i grade postrojenja za obradu otpadnih voda. Istarska, Primorsko-goranska i Šibensko-kninska županija završavaju pripreme za gradnju centara za zbrinjavanje otpada te zatvaranje ili sanaciju postojećih odlagališta.

Novi projekti

Kao država članica EU Hrvatska će biti u mogućnosti koristiti mnogo veće iznose novca. Znatan dio strukturnih fondova EU utrošit će se na poboljšanje stanja okoliša. Time će se poboljšati uvjeti života i stvoriti mogućnosti za ulaganja i nova radna mjesta. Dopustite mi da vam dam primjer iz države članice EU.

U Celju, na području Savinje u susjednoj Sloveniji, sagrađen je regionalni centar za zbrinjavanje otpada. Centar se koristi visokom tehnologijom za razvrstavanje otpada i njegov efikasni sustav prihvaća i obrađuje otpad iz 31 općine s oko 250.000 stanovnika. Nakon uvođenja učinkovite tehnologije obrade otpada poboljšana je kvaliteta zraka, a okoliš je čišći.

Projektu vrijednom 43 milijuna eura Kohezijski fond EU pridonio je iznosom od 20,33 milijuna eura. Hrvatska će morati uložiti mnogo napora kako bi identificirala i adekvatno pripremila tako velike projekte čija se vrijednost često mjeri u milijunima eura.

Kao država članica EU Hrvatska će uspostaviti mrežu zaštićenih prirodnih područja, mrežu NATURA 2000. To je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i tipova staništa koja obuhvaća cijelu Europsku uniju. Cilj je mreže očuvati ili ponovno uspostaviti povoljne uvjete za život pojedinih ugroženih vrsta i za pojedine tipove staništa. Do danas je u mrežu uključeno oko 30.000 područja na gotovo 20% teritorija EU, čime je ona postala najveći sustav zaštićenih područja na svijetu.

Hrvatska će svojom iznimnom biološkom raznolikošću znatno pridonijeti ovoj mreži. S druge strane, provedba niza mjera zaštite prirode osigurat će očuvanje takve razine biološke raznolikosti.

Važan dio zakonodavstva EU vezan je i uz sudjelovanje građana u procesima odlučivanja. Kad je riječ o okolišu, hrvatski građani imaju iznimno visoko razvijenu razinu svijesti.

U tom području civilno društvo ima važnu ulogu u procesu odlučivanja budući da ima pravo i odgovornost biti uključeno u konzultacije te u osmišljavanje i provedbu razvojnih politika. Stoga je uloga javnosti da postane učinkovit instrument poboljšanja politika koje se odnose na okoliš i realizacije održivog razvoja. Ključno je razvijati partnerstvo između civilnog i javnog sektora.

Suradnja građana s institucijama EU, nacionalnom, regionalnom i lokalnom upravom iznimno je važna. Put suradnje, iako prepun izazova, u konačnici donosi mnogo dobrobiti.

Javnosti koja je svjesna i osviještena u pitanjima zaštite okoliša potrebna je snažna uprava sposobna odgovoriti na izazove kompleksnog sektora i zakonodavstva koje se stalno razvija i mijenja na razini EU. Hrvatska je uprava tijekom pristupnog procesa znatno ojačana te se osnažuje i nakon završetka pregovora. To je vidljivo ne samo po broju ljudi koji rade u javnim tijelima koja primjenjuju i provode zakone već i u organizacijskim i strukturnim promjenama kroz koje su prošla mnoga od tih tijela.

Kako se Hrvatska približava i integrira u EU, vidjet ćemo da se sve više tih promjena redovito događa. Ne smijemo zaboraviti da su zakoni korisni jedino ako se i efikasno primjenjuju.

Komentara 1

DR
drug
03:41 14.09.2011.

Koliko znam da Hrvatska najvise oneciscenja dobija iz pravca Italije..... Ali bilo bi lijepo poboljsati i mikroklimu

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije