Natprosječno visoka stopa rasta nije popravila relativnu poziciju Hrvatske među članicama Europske unije. U 2025. ona se zadržala na 78 posto prosjeka EU. Hrvatska je šesta najsiromašnija članica, dva koraka ispred Mađarske i lagano iza Rumunjske, koja nas je sustigla jedno mjesto iza sebe. S dostignutom razinom konvergencije Hrvatska se svrstala u srednje razvijene članice EU i pred njom je pitanje kako preskočiti dalje.
Najveći godišnji skok ostvarila je Poljska. U deset godina njezin udio u prosjeku EU porastao je s 78 na 81 posto. Poljaci su odskočili 11 postotnih bodova, dok je Hrvatska konvergirala snažnije, sa 61 na 78 posto, s nekoliko faza ubrzanog rasta, uključujući skok tijekom pandemije. Posljednje tri godine zabilježena je stagnacija na 78 posto.
Hrvatska je stigla do sredine ljestvice i ušla u sporu fazu rasta iz koje se teško otrgnuti. Najveći dobitnici su zemlje s niskih početnih pozicija, ali snažnom industrijom – Rumunjska, Bugarska i Poljska, čija su poduzeća ušla u velike proizvodne lance. Hrvatska se više oslanja na usluge i turizam, gdje rast napreduje sporije, a dio rasta pojela je viša inflacija. Turizam je dosegnuo svoj plafon, a demografska kretanja sve više ograničavaju rast.
Dok istok EU sustiže prosjek, zapadne članice bilježe pad. Švedska je pala za 16 postotnih bodova na 110 posto, Njemačka za 13 bodova na 115 posto, Austrija za 12 bodova na 117 posto, dok je Francuska pala ispod prosjeka, na 98 posto. Italija stagnira na 97 posto. EU se na taj način postupno poravnava.
Hrvatska je značajno smanjila zaostatak za Slovenijom. Prije deset godina zaostajala je 21 postotni bod, a sada je u minusu 13 bodova. Ključna razlika je u dinamici: Hrvatska raste brže, ali Slovenija dugo djeluje na višoj razini razvoja, gdje je rast prirodno sporiji, ali stabilniji.
Ulazak Hrvatske u zonu oko 80 posto prosjeka EU označava novu fazu razvoja. Daljnji napredak više neće biti rezultat “automatske konvergencije”, već ovisi o produktivnosti, strukturi gospodarstva i dugoročnim politikama. Dizanje cijena i gradnja zgrada više nisu dovoljni.
Usporedba s Hrvatskom bila je tema i u slovenskoj predizbornoj kampanji. Hrvatski ekonomist Velimir Šonje izjavio je za slovenske medije da Hrvatska možda još neko vrijeme bilježi brži gospodarski rast od Slovenije, ali da će on postupno usporavati. Fiskalni deficit od 3 posto BDP-a ograničava prostor za dodatne poticaje.
Slovenija i dalje može ostvariti rast od oko 2 posto, posebno ako se potražnja na izvoznim tržištima oporavi. Slovenci su, navodi vlasnik Arhivanalitike, više opterećeni pitanjem održavanja konkurentnosti jer imaju relativno spor rast, dok Hrvatska “živi u iluziji brzine na poklonjeni benzin”. Slovenija je i još dugo će biti razvijenija od Hrvatske. Institucije su joj bolje, otvorenije, korupcija manja, a značaj izvoza za gospodarstvo veći. Slovenija prednjači i u obrazovanju, što predstavlja najvažniju razvojnu prednost, zaključuje hrvatski analitičar.
Otvori KEKS Pay
