Natprosječno visoka stopa rasta nije popravila relativnu poziciju Hrvatske među članicama Europske unije i ona se zadržala na 78 posto prosjeka EU. Na toj ljestvici Hrvatska je šesta najsiromašnija članica, dva koraka ispred Mađarske i lagano iza Rumunjske, koja nas je pogurala jedno mjesto iza sebe. S dostignutom razinom konvergencije Hrvatska se svrstala u srednje razvijene članice europske obitelji i pred velikim je upitnikom kako preskočiti dalje. Turizam više nije dovoljan da nas uvede u red najrazvijenijih članica EU!
Najveći godišnji skok tijekom 2025. ostvarila je Poljska, koja je preskočila u ligu “80 plus”, odnosno otišla s 78 na 81 posto prosjeka EU. U deset godina Poljaci su odskočili 11 postotnih bodova, no dogurali su dalje. Hrvatska je konvergencija ipak bila nešto dinamičnija – sa 61 na 78 posto razvijenosti. Mi smo imali nekoliko faza približavanja koje karakterizira veliki skok tijekom razdoblja pandemije, koji se dijelom dogodio zbog pada ostalih, ali i statistički evidentiran značajan broj stanovnika. Posljednje tri godine donijele su stagnaciju na 78 posto razvijenosti EU. Poljska se na tom stupnju razvoja vrtjela pet godina.
Hrvatska je stigla do sredine te je upala u sporu fazu rasta iz koje se može teško otrgnuti. Najveći dobitnici su zemlje koje su startale s niskih pozicija, ali imaju jaku industriju, kao Rumunjska, Bugarska i Poljska, čija su poduzeća ušla u velike proizvodne lance. Hrvatska je bila više oslonjena na usluge i turizam, a dio rasta “pojela” je viša inflacija. Turizam je dosegnuo svoj plafon, a demografska kretanja postaju sve veći ograničavajući faktor.
Dok istok sustiže prosjek, najnoviji podaci Eurostata pokazuju da ruže ne cvjetaju ni zapadnim članicama. U deset godina došlo je do velikog pada jezgre te se na neki način EU poravnava. Švedska je pala za 16 postotnih bodova, na 110 posto razvijenosti, Njemačka je izgubila 13 postotnih bodova i došla na 115 posto, Austrija je pala za 12 postotnih bodova, na 117 posto, dok se Francuska spustila ispod prosjeka, na 98 posto, a Italija stagnira na 97 posto prosjeka EU
Hrvatska je značajno smanjila zaostatak za Slovenijom, ali nije ga zatvorila. Prije deset godina Hrvatska je kaskala za prvim susjedom 21 postotni bod, a sada je u minusu od 13 postotnih bodova. Ključna razlika je u dinamici: Hrvatska raste brže, ali Slovenija dugo operira na višoj razini razvoja, gdje je rast prirodno sporiji, ali stabilniji.
Priželjkivani ulazak Hrvatske u zonu oko 80 posto prosjeka EU označava prijelaz u novu fazu razvoja, u kojoj daljnji napredak više nije posljedica “automatske konvergencije”, već će ovisiti o rastu produktivnosti, strukturi gospodarstva i dugoročnim razvojnim politikama. Dizanje cijena i zidanje zgrada više nisu dovoljni! Prema projekcijama, Hrvatska bi do 2030. godine mogla dostići sadašnju slovensku razinu razvijenosti kad bi rasla trostruko brže od prosječne stope rasa EU, što nije lako postići.
Vožnja na poklonjeni benzin
Usporedba s prvim susjedom dominirala je i tijekom predizborne kampanje za parlamentarne izbore u Sloveniji, čega se ovih dana dotaknuo hrvatski ekonomist Velimir Šonje, koji je za slovenske medije izjavio da će naša zemlja možda još neko vrijeme bilježiti brži gospodarski rast od Slovenije, ali on će se smanjivati. Kako je fiskalni deficit dosegao tri posto BDP-a, to ograničava prostor za dodatne fiskalne poticaje.
S druge strane, Slovenija još uvijek može postići solidne stope gospodarskog rasta od oko dva posto, posebno ako se potražnja oporavi na ključnim izvoznim tržištima, kako se trenutačno očekuje. Slovenci su, navodi vlasnik Arhivanalitike, možda i više nego mi opterećeni pitanjem kako održati konkurentnost jer dugo imaju relativno spor ekonomski rast, dok Hrvatska “živi u iluziji brzine na poklonjeni benzin”.
– Slovenija je još uvijek, i još dugo će biti, ekonomski razvijenija od Hrvatske. Institucije su joj bolje i otvorenije, korupcija je manja, a značaj izvoza za gospodarstvo znatno veći. Slovenija je daleko ispred Hrvatske u pogledu obrazovanja, što je najvažnija razvojna prednost – zaključuje hrvatski analitičar.
Otvori KEKS Pay
"...koraka ispred Mađarske i lagano iza Rumunjske, koja nas je sustigla jedno mjesto iza sebe"...koja besmislena rečenica