Koncept dugovječnosti, poznatiji pod nazivom longevity, sve se snažnije pozicionira kao jedno od najperspektivnijih područja razvoja u zdravstvu, turizmu i poslovnom sektoru. Prema podacima Global Wellness Instituta, globalna wellness ekonomija danas vrijedi 6,8 bilijuna američkih dolara godišnje, a upravo je longevity među njezinim najbrže rastućim segmentima. O potencijalu tog tržišta raspravljalo se na konferenciji Longevity Stories, koju su u Zagrebu organizirali Hrvatska gospodarska komora i konzultantska tvrtka IMEA. Sudionici su istaknuli kako longevity više nije isključivo sinonim za wellness, već interdisciplinarni koncept koji povezuje preventivnu zdravstvenu skrb, zdrav način života, kvalitetu života i dugovječnost.
Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Andreja Vukojević naglasila je kako je longevity jedan od najvažnijih razvojnih trendova suvremenog turizma. Istaknula je da turizam usmjeren na dugovječnost ne prodaje samo smještaj, nego cjelovito premium iskustvo koje objedinjuje medicinske usluge, korištenje prirodnih resursa, wellness sadržaje i individualiziran pristup gostima. "Gostima koji su spremni uložiti više potrebno je ponuditi vrhunsku kvalitetu, mir i vrijeme posvećeno njihovoj dobrobiti", poručila je Vukojević.
Sudionici konferencije istaknuli su da se koncept longevity ekonomije sve više prenosi i na poslovni sektor, gdje ulaganje u zdravlje zaposlenika postaje važan čimbenik konkurentnosti. Preventivni zdravstveni programi, praćenje biološke dobi zaposlenika i fleksibilni modeli rada mogu pridonijeti smanjenju bolovanja, većoj produktivnosti i lakšem zadržavanju kvalitetnih zaposlenika. Stručnjakinja za razvoj vodstva i organizacijske kulture Kata Leutar Prosoli upozorila je da organizacijska kultura izravno utječe na poslovne rezultate. "Dugovječnost nije samo medicinska tema, već i poslovna kategorija. Vrijeme je da brigu o ljudima pretvorimo iz deklarativne vrijednosti u konkretnu poslovnu strategiju", poručila je.
Na demografske izazove Europe upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac. Istaknula je kako se Europska unija suočava sa starenjem stanovništva, depopulacijom i padom broja radno sposobnih stanovnika te da će se, prema procjenama, do 2040. godine radna snaga u EU smanjivati za gotovo dva milijuna ljudi godišnje. Prema njezinim riječima, odgovor nije samo produljenje radnog vijeka, nego stvaranje uvjeta za zdraviji, kvalificiraniji i produktivniji život tijekom svih životnih razdoblja. Dodala je i kako je Europska komisija prihvatila njezinu inicijativu za financiranje održivog turizma u idućem europskom proračunu, što otvara dodatne mogućnosti za razvoj hrvatskog zdravstvenog turizma.
Da longevity predstavlja ozbiljnu gospodarsku i investicijsku priliku smatra i znanstvenik te poduzetnik Goran Lauc. Istaknuo je kako globalno starenje stanovništva povećava interes investitora za razvoj tehnologija i usluga usmjerenih na očuvanje zdravlja. Lauc je pritom naglasio kako je njegova tvrtka GlycanAge razvila test biološke dobi koji omogućuje personalizirani pristup očuvanju zdravlja te danas surađuje s više od dvije tisuće klinika diljem svijeta.
Organizatori konferencije poručili su kako Hrvatska, zahvaljujući prirodnim resursima, razvijenoj medicinskoj tradiciji i povoljnom geografskom položaju, ima potencijal postati prvi europski longevity hub te razviti nacionalni model longevity ekonomije. Naglašeno je kako razvoj longevity destinacije ne podrazumijeva stvaranje još jednog turističkog proizvoda, već dugorošku strategiju razvoja koja povezuje turizam, zdravstvo, znanost i gospodarstvo.
Otvori KEKS Pay
