Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hoće li Grabar-Kitarović pustiti Milanovića da mirno vlada

Grabar-Kitarović nije se povukla iz javnosti kao Josipović i nije lišena političkih interesa kao Mesić
20. veljače 2020. u 12:39 75 komentara 23400 prikaza
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/39

Nakon bezbolne primopredaje predsjedničke vlasti, sve su oči uprte prema Zoranu Milanoviću i Andreju Plenkoviću: hoće li uspostaviti “konstruktivnu“ suradnju ili će njihova kohabitacija biti stvarno “tvrda“? Ni jedan od dvaju glavnih aktera državne vlasti nema interesa da od prvoga dana zaoštrava međusobne odnose; tko prvi potegne, mogao bi više izgubiti. Realnije je stoga očekivati da se neće postavljati kao ovnovi na brvnu, da će novi šef države i “stari“ šef Vlade zatomiti animozitete ako ih imaju da ne bi rasipali energiju potrebnu bržem oporavku države.

Prvi radni dan novog predsjednika, Milanovića pozdravila Počasno-zaštitna bojna NA GROBU PRVOG PREDSJEDNIKA Prvi radni dan predsjednika Milanovića: Zapalio svijeće na Mirogoju i otvorio web stranicu

Novi je predsjednik poslao puno signala da će pustiti Vladu da vlada; na Vladi je da potvrdi da ih je primila i da pusti predsjednika da koristi svoj dio (o)vlasti. Hrvatskoj treba odgovorna vlast da povuče zemlju, a ne konfrontacija na vrhu, da je blokira. Znakovit je i pozitivan podatak da su se Milanović i Plenković iza kulisa lako suglasili o budućem načelniku Glavnoga stožera Hrvatske vojske. Ako će i druge probleme iz granične zone rješavati tako, u miru i bez velike pompe, kohabitacija ne mora biti loš model da se dvije polovice državne vlasti postave suradnički: svaka u skladu sa svojom ustavnom odgovornošću za dobro funkcioniranje Republike.

VIDEO Predsjednik Milanović položio vijence na groblju Mirogoj

Padova više nego uspona

U sjeni kohabitacije Milanović – Plenković mogla bi se razviti (ne)očekivana konkurencija između Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović; njihov prijateljski oproštaj na Pantovčaku ne jamči da ne može doći do rivaliteta ako bi dosadašnja predsjednica zaboravljala tko odsad predstavlja i zastupa državu. U njihovim odnosima bilo je vidljivih padova, više nego uspona, i s jedne i s druge strane; tko bi mogao imati interesa da oživljava (lošu) prošlost? Pucaju pokatkad i čvršći odnosi između dvojice živućih nebeskih izaslanika na zemlji, među kojima su kriteriji lojalnosti puno stroži, kamoli neće između svjetovnih vladara, gdje vladaju zakoni oštre konkurencije. Papu Benedikta XVI. i papu Franju na vjernost vežu daleko dublji razlozi vjere nego što politički razlozi mogu vezati dvojicu hrvatskih predsjednika koji su se još prošloga mjeseca nemilosrdno “tukli“ za vlast.

Krupne svjetonazorske i političke razlike između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović nisu usporedive s doktrinarnim razlikama između dvojice papa. A i među nositeljima Petrova nasljeđa nedavno su se javljale nove pukotine; ako se konkurencija može pojaviti među najvišim duhovnim autoritetima na zemlji, kako se neće pojaviti i među običnim smrtnicima kojima je privremeno povjerena sudbina jedne države.

GALERIJA Zoran Milanović prisegnuo za novog hrvatskog predsjednika:

1 / 13
Zoran Milanović prisegnuo i preuzeo dužnosti predsjednika RH

Nije prvi put da Hrvatska ima dva predsjednika, bivšeg i sadašnjeg, koji su se na biralištu borili za isto mjesto, a poslije izbora ostaju u istom javnome prostoru; mogu biti suradnici, ali mogu biti i konkurenti. Status bivših predsjednika nije preciznije određen, izuzme li se njihov administrativni položaj koji je doživio “promjene u hodu“. Nakon dva odslužena mandata, Stipe Mesić dobio je statusne prinadležnosti kakve uživaju bivši francuski predsjednici koje su, očito, hrvatski zakonodavci imali u vidu kad su široke ruke dijelili prava hrvatskim bivšim predsjednicima.

Franjo Tuđman mogao se uvjeriti u kakvoj raskoši živi Valéry Giscard d’Estaing kad ga je posjetio u njegovu domu (hôtel particulier) u elitnom 16. pariškom okrugu; najstarijem (bivšem) francuskom predsjedniku nije trebao posebni ured, država mu je osigurala administrativno i tehničko osoblje, članstvo u ustavnome sudu i pripadajuću visoku plaću. Kad je Mesić dolazio u Pariz, posjećivao je redovito Jacquesa Chiraca u njegovu prostranom uredu u susjedstvu Nacionalne skupštine; to je vjerojatno i njega dodatno inspiriralo da traži za sebe barem dio prava koje uživaju i drugi francuski predsjednici, Nicolas Sarkozy i François Hollande. Jedino se Chirac odrekao članstva u ustavnome sudu (i visokoga honorara) nakon uvjetne kazne na koju je bio osuđen zbog fiktivnog zapošljavanja u vrijeme dok je bio gradonačelnik Pariza.

GALERIJA Predsjednik Milanović položio vijence na groblju Mirogoj

1 / 20
Predsjednik Milanović položio vijence na groblju Mirogoj

Tri hrvatska bivša predsjednika (dva predsjednika i jedna predsjednica) podliježu pod tri različita režima: Mesiću je naprasno ukinuto pravo na ured i na sve prateće usluge, iseljen je po brzom postupku iz vile u Grškovićevoj ulici (tko se uselio, drugo je pitanje); više je to podsjećalo na gestu odmazde nego na akt državne štednje. Sa svojim prethodnikom Ivo Josipović nije imao problema: nisu se sukobljavali na biralištu, pripadali su istoj političkoj strani, putevi im se dalje nisu nigdje križali.

S Kolindom Grabar-Kitarović počinje delikatnije vrijeme bivših predsjednika jer je ona legalno “preotela“ mandat Josipoviću, pobijedivši socijaldemokratskog predsjednika na tadašnjoj domoljubnoj platformi. Možda bi među njima više iskrilo da se poraženi predsjednik nije povukao na rezervni položaj na Pravnome fakultetu; nije tražio prava bivšega predsjednika, ni ured, ni pratnju, pustio je pobjednicu da vodi državu na svome programu, s rijetkim javnim intervencijama koje su izražavale njegove rezerve spram njene politike (i osobito stila). Samu predsjedničku vlast nije dovodio u pitanje. Putovao je po svijetu, na ovaj ili onaj poziv, kao i Mesić; koliko se zna, nisu pritom angažirali državu.

VIDEO Inauguracija Zorana Milanovića

Hoće li pokazati odgovornost

S bivšom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, Hrvatska ulazi u sasvim nepoznatu fazu; nije se povukla iz javnosti kao Josipović, a nije lišena političkih interesa, kao Mesić.

Hoće li na njene odnose s Milanovićem više utjecati odgovornost bivše predsjednice prema državi i odgovornost novoga predsjednika za državu ili njihovi neraščišćeni računi, ne samo iz nedavne izborne kampanje? Potencijalno odnos dvoje predsjednika može biti konfliktan ako se djelovanje dojučerašnje šefice države ne kanalizira. Bivše se državnike rado viđa na različitim međunarodnim konferencijama, neki se i obogate na honorarima (T. Blair ili B. Clinton), objavljuju memoare i djeluju uime svoje prošlosti.

Oni uglavnom zastupaju sebe, ako ne dobiju mandat da u nekim pitanjima mogu zastupati i državu. Nakon silaska s Pantovčaka, Grabar-Kitarović ostaje u Hrvatskoj, ne ide na međunarodnu funkciju, otvara ured, i to u Visokoj, i najavljuje da će javno djelovati, pa i na poslovima brendiranja Hrvatske. Njeno iskustvo i veze mogu biti korisno upotrijebljeni, a mogu voditi u rivalitet, pa i u konfrontaciju s novim predsjednikom ako se ne reguliraju.

GALERIJA Državna rezidencija u Visokoj ulici na Gornjem gradu

1 / 6
Drzavna rezidencija u Visokoj ulici na Gornjem gradu
EKSKLUZIVNE SNIMKE
VIDEO Braća Mamić žive opušteno u BiH: Evo čime se bave u slobodno vrijeme
TIDAL
Glazba i zabava
Jeste li ikada čuli za TIDAL? Istražili smo sve što morate o njemu znati
  • Avatar babinjak1984
    babinjak1984:

    Dosta već jednom o bivšoj!!

  • Deleted user:

    izgubila je izbore ...u srazu sa milanovicem je djelovala kao mala od kuzine na brodu...

  • Rocky.Zg:

    Ona je nebitna. O njoj možemo pričati samo negativno jer će ostati i dalje na grbači hrvatskog naroda s tim nekakvim nepotrebnim i sramotnim kvaziuredom.