HDZ je opet minirao izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. I to po sedmi put. Naime, odmah na početku današnje sjednice saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj je kao peta točka dnevnog reda bio izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, potpredsjednik Odbora, HDZ-ov Nikola Mažar, opet je predložio izmjenu dnevnog reda. Odnosno, da se davanje mišljenja o troje saslušanih kandidata i kandidatkinja za predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda ponovno skine s dnevnog reda. Obrazložio je to riječima da se za tu točku dnevnog reda nisu stekli uvjeti.
Odmah je oštro reagirala Urša Raukar Gamulin iz Možemo! – Ovo je već sedmi put na ovom Odboru da HDZ traži skidanje ove točke s dnevnog reda. Posve je netočno da se nisu stekli uvjeti jer su svi uvjeti za davanje prethodnog mišljenja o izboru predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda stečeni. Intervjui s kandidatima i kandidatkinjama obavljeni su još 1. prosinca prošle godine i ne postoji nijedna prepreka ili uvjet koji nije zadovoljen. Zašto HDZ to radi? HDZ po sedmi put skida ovu točku s dnevnog reda jer je premijer Andrej Plenković 7. siječnja na stranicama Vlade objavio ultimatum, bolje rečeno, ucjenu da se spoji nespojivo – izbor predsjednice Vrhovnog suda s izborom troje ustavnih sudaca. A u nijednom zakonu, kao ni u Ustavu, ne stoji da se ta dva procesa trebaju ili mogu spojiti. Izvršna vlast, točnije, predsjednik izvršne vlasti miješa se u izbor čelne osobe sudbene vlasti mada za to nema nikakve zakonske ni ustavne ingerencije. Ustavom je vlast podijeljena na izvršnu, sudbenu i zakonodavnu. I svako miješanje izvršne vlasti u onu sudbenu – rušenje je demokracije. Izvršna se vlast ni na koji način ne može i ne smije miješati u sudbenu vlast. Zato pozivam Ustavni sud da se konačni oglasi o ovoj neustavnoj situaciji koja se ponavlja sad već sedmi put – kazala je Urša Raukar Gamulin snažno se usprotivivši micanju točke pet s dnevnog reda sjednice nazivajući te opetovane HDZ-ove poteze direktnim i nedopustivim udarima na demokraciju.
S njom su se složili i zastupnik SDP-a Mišel Jakšić i predsjednik Odbora, Mostov Nikola Grmoja. – Mi u SDP-u se ne slažemo s tim da se po sedmi put sluša neka HDZ-ova pjesmica ili brojalica kako ne postoje uvjeti za izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda. Ono što se sada događa jest da samo gledamo kako se derogiraju Vrhovni sud i predsjednik države Zoran Milanović. Kako se ne bi i po osmi put bezveze okupljali po ovoj točci dnevnog reda predlažem da vladajući skupe ruke i potpise za promjenu Ustava pa da se predsjednik Republike izbaci iz postupka tog izbora, jer je HDZ-u jedini problem što je jedini ovlašteni za predlaganje kandidata ili kandidatkinje za čelno mjesto Vrhovnog suda upravo predsjednik države. Nakon održanih predsjedničkih izbora i njihova rezultata to je valjda jedino što nekima ne odgovara – kazao je Mišel Jakišić.
Potom se za riječ opet javila je Urša Raukar Gamulin koja je zatražila stanku. – Hrvatska je od jučer na samo deset ustavnih sudaca. Hrvatska više od godinu dana nema predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda. To su direktni udari na temelje demokracije. Predsjednik Vlade se usuđuje petljati u izbore u sudbenoj vlasti. To je nedopustivo, to je klizanje u nedemokraciju. To su, zapravo, autokratski postupci – obrazlažući zahtjev za stankom kazala je Raukar Gamulin, dodajući da se zbog svega što je navela ne treba čuditi nedavno objavljenim rezultatima švedskog instituta, koji provodi istraživanja o stanju demokracije u svijetu, prema kojima Hrvatska tone u autokraciju, kao ni tome što je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi prije dva tjedna, govoreći o pritiscima na rad europskih tužitelja i regulatornih tijela u Europskoj uniji, u tom negativnom kontekstu posebno spomenula hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i hrvatskog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića.
– Ne vidim zašto vladajući opet traže skidanje ove točke s dnevnog reda. Za to nema nikakvih razloga. Razgovori s kandidatima i kandidatkinjama su obavljeni. Kao što sam već i prije rekao, ne mislim podržati kandidatkinju koju je predložio predsjednik Zoran Milanović, ali nema razloga da se o toj točci ne razgovara. Pričati da se nisu stekli nije utemeljeno. Mnogi su već i zaboravili što su kandidati i kandidatkinje govorili na razgovorima koje smo s njima obavili. I što će se dulje odgađati ova točka dnevnog reda još će se i više zaboravljati što se tada govorilo – istaknuo je Nikola Grmoja, nakon čijih se riječi otišlo na kraću, desetominutnu stanku.
Čim je ona prošla sjednica Odbora je nastavljena, i to glasanjem o dva prijedloga dnevnog reda – prvotno predloženom dnevnom redu, koji je uključivao petu točku i davanje mišljenja o kandidatima i kandidatkinjama za predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, te o prijedlogu HDZ-ova zastupnika da se ta točka makne iz dnevnog reda.
Glasovima saborskih zastupnika HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera prvotno predloženi dnevni red odbijen je većinom glasova i nije prošao, a potom je prijedlog Nikole Mažara prihvaćen sa sedam glasova "za" i tri "protiv", dok suzdržanih nije bilo. Nakon takvog ishoda i izbacivanja pete točke dnevnog reda sa sjednice Odbora, odnosno micanja teme izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, i to po sedmi put, Urša Raukar Gamulin odlučila je u znak protesta napustiti sjednicu Odbora.
– Upravo sad svjedočili smo rušenju demokracije u Republici Hrvatskoj, kršenju Ustava i kršenju dvaju zakona. Situacija u kojoj se izvršna vlast petlja u sudbenu vlast – ozbiljna je situacija, pa je izlišna bilo kakva rasprava o zakonima koji se također nalaze na dnevnom redu ove sjednice. Stoga ću napustiti sjednicu – kazala je Urša Raukar Gamulin demonstrativno zatim napustivši sjednicu.
Time je opet, po sedmi put, u samo 20-ak minuta rasprave propala mogućnost da nadležni saborski Odbor za pravosuđe da svoje mišljenje o troje saslušanih kandidata i kandidatkinja za čelnu poziciju Vrhovnog suda i to mišljenje uputiti predsjedniku države Zoranu Milanoviću.
Otvori KEKS Pay
Urša Raukar Gamuli, pravog imena Neda, najbogatija ke zastupnica u Saboru ( dakle kao ljubiteljici socijalizma,bratstva i jedinstva novac joj nije mrzak). Poznata je još pod nadimkom Lily Marlen (zbog pjevanja nacističke pjesme koja je bila posvečena Nacistima na fronti)