Jedino se u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji u proteklom desetljeću povećao broj stanovnika, dok su sve druge županije ostale bez više od dvjesto tisuća stanovnika. To je kao da je u deset godina nestao grad veličine Splita ili cijela Istarska županija. Istra je u blagom plusu od samo tisuću stanovnika, Grad Zagreb usisao je iz okolnih područja oko 17.000 osoba te narastao na 807.000.
Zagreb je, procjenjuje DZS, preskočio magičnu brojku od 800.000 stanovnika 2016. godine i od tada lagano raste zahvaljujući činjenici da je najjače ekonomsko središte u zemlji. Sisačko-moslavačka županija izgubila je 27.000 stanovnika, Osječko-baranjska 33.000, Primorsko-goranska 12.000, a blizu nuli – s minusom oko 900 osoba, još je jedino turistički prosperitetna Dubrovačko-neretvanska županija.
Pražnjenje ruralnih mjesta
– Donedavno je demografsko pražnjenje ruralnih prostora i manjih gradova stvaralo vojsku nezaposlenih koji su bili rezervna radna snaga. Dugogodišnja gospodarska kriza i nezaposlenost stvarala je privid obilja ljudskih radnih potencijala. Desetljećima su visoke stope nezaposlenosti stvarale sigurne rezerve radne snage. Zato su i bile moguće relativno niske plaće, posebno u zanimanjima s nižim kvalifikacijama. Priljevom u radnu dob sve malobrojnijih naraštaja, dodatno okljaštrenih iseljavanjem u inozemstvo, rezerve radne snage presušile su za samo nekoliko godina – naveli su demografi Anđelko Akrap i Krešimir Ivanda u velikoj gospodarskoj analizi stanja hrvatskih županija, koju četvrtu godinu zaredom priprema HGK.
– Svi relevantni demografski pokazatelji pokazuju da iz godine u godinu slijedi sve manji priljev na tržište rada. Dakle, nositelji ekonomske politike trebaju voditi računa o gotovo progresivnom sužavanju demografskih okvira ponude radne snage. Nastavljanjem sadašnjih demografskih trendova, do 2051. broj stanovnika u radnoj dobi (od 15 do 64 godine) smanjit će se za više od milijun stanovnika, broj mladih (0-14 godina) smanjit će se za oko 273 tisuće a, nasuprot tomu, broj starijih od 65 i više godina povećat će se za oko 185.000, navode demografi i zaključuju da Hrvatska ne može računati na ekonomski održiv razvoj.
Stvarne vrijednosti BDP-a pokazuju velike razlike među ekonomskim grupacijama, zemljama ili regijama. Konkretnije, ako se promatra Europska unija, gospodarstvo najsnažnije Njemačke predstavlja približno 25 posto ukupnog BDP-a EU i čak je 260 puta veće od gospodarski najslabije Malte. Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska, pet gospodarski najjačih članica, stvaraju čak 70 posto ukupnog BDP-a EU pa se može zaključiti da se radi o visokoj koncentraciji proizvodnje robe i usluga na malom broju članica. Hrvatska je po snazi gospodarstva među gospodarski slabijim članicama, odnosno po veličini svog BDP-a (2019.) zauzima 21. mjesto i u ukupnom BDP-u EU sudjeluje sa samo 0,4 posto. Usporedbom BDP-a hrvatskih županija dobiva se prilično slična slika takvom pogledu na EU. Gospodarski najjači Grad Zagreb, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2017. godinu, stvara čak 34 posto ukupnog BDP-a Hrvatske i gotovo je četrdeset puta gospodarski snažniji od Ličko-senjske županije koja stvara samo 0,9 posto BDP-a RH. Visoka je koncentracija primjetna i kada se promatra pet gospodarski najjačih županija koje zajedno stvaraju 63 posto ukupnog BDP-a, dok istodobno pet gospodarski najslabijih županija zajedno stvara samo 6,6 posto nacionalnog BDP-a.
Rast na Jadranu
Dakle, prisutne su velike regionalne razlike u gospodarskoj snazi, ali Hrvatska se po tome ne razlikuje od niza drugih država, ni od ekonomskih integracija poput Europske unije, uspoređuju analitičari HGK.
Krizom su najviše pogođene gospodarski slabije županije, i to posebno pet slavonskih županija te Ličko-senjska županija. Tako podaci pokazuju da je tih šest županija u 2008. godini stvaralo 14,2 posto nacionalnog BDP-a, 2014. godine 12,7 posto, a prema posljednjim podacima za 2017. godinu 12,3 posto. Kada je riječ o 2017. godini, može se napomenuti da je najdinamičniji rast ostvaren u tri županije jadranske Hrvatske, i to Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što se u najvećoj mjeri može pripisati dobrim turističkim ostvarenjima.
VIDEO Sto mjera za demografsku obnovu
Ne kužim tu opsesiju veličinom. Zar nije ljepše kao u Sloveniji, imati pet do deset jakih gradova koji se razvijaju simultani, nego imati grad od milijun stanovnika s infrastrukturom koja podnosi 400.000?